Filmsku 2012. obilježio je niz pozitivnih trendova: porast broja prikazanih i snimljenih filmova, povećanje interesa kinopublike za domaći film, uspjesi koprodukcija i kratkometražnih naslova na svjetskim festivalima, kao i nekoliko važnih strukturalnih promjena
Godinu 2012. u hrvatskoj kinematografiji obilježio je niz značajnih promjena i pozitivnih trendova. Na Festivalu igranog filma u Puli ove je godine prikazano rekordnih 12 dugometražnih naslova, od kojih je devet sufinancirano sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra. Uzmemo li u obzir da je još 12 filmova završeno ili se nalazi u različitim fazama postprodukcije, 2013. godina bit će dosad najplodnija u broju prikazanih filmova.
U razdoblju između filmskih festivala u Puli 2011. i 2012. godine u kinodistribuciji našlo se 14 dugometražnih igranih filmova koji su ostvarili gledanost od 180.023 gledatelja, a s manjinskim koprodukcijama broj gledatelja penje se na 347.452 gledatelja. Razlozi za optimizam postoje i kada je u pitanju gledanost domaćeg filma u razdoblju između 2012. i 2013. godine. U kinima se trenutno prikazuje romantična komedija 'Sonja i bik', koja je ostvarila najbolje kinootvaranje hrvatskog filma na blagajnama u posljednjih 10 godina s prihodom od 301.975 kuna te 9.959 gledatelja u prvom vikendu. U trenutku pisanja ovoga teksta 'Sonju i bika' pogledala su 43.594 gledatelja, što je izniman uspjeh za hrvatski film. Velika očekivanja postoje i za komediju 'Svećenikova djeca' Vinka Brešana, kao i za 'Zagonetnog dječaka' Dražena Žarkovića, čiji je prvi dio 'Koko i duhovi' također ostvario izvrstan uspjeh u kinima.
Na međunarodnoj su sceni najviše uspjeha doživjele koprodukcije te dokumentarni i kratkometražni filmovi od kojih su mnogi prikazani u natjecateljskim programima festivala prve kategorije (tzv. A festivali). 'Posljednja ambulantna kola Sofije' premijerno su prikazana na Tjednu kritike u Cannesu, gdje su osvojila i nagradu, dok je kratkometražni animirano-dokumentarni omnibus Otac uvršten u programe najvažnijih festivala posvećenih ovom filmskom formatu (Annecy, Clermont-Ferrand i Hiroshima).
Vrijedno je spomenuti i rast izvoza filmskih usluga obuhvaćen programom Filming in Croatia i vezani gospodarski učinak, a osjetni su i učinci aktiviranja Zakona o audiovizualnim djelatnostima, što je zasluga Nacionalnog programa poticanja audiovizualnih djelatnosti usvojenog krajem 2010. godine.
Dovršetkom projekta digitalizacije nezavisnih kinodvorana u suradnji s Ministarstvom kulture Republike Hrvatske koji je najavljen za proljeće 2013. cijeli kinoprikazivački sektor u Hrvatskoj biti će 99 posto digitalan. Projekt digitalizacije imat će niz pozitivnih učinaka na nezavisnu kinoprikazivačku mrežu i filmski repertoar, a obogatit će i kulturnu ponudu gradova diljem Hrvatske.
U 2013. godini očekujemo nastavak pozitivnih trendova započetih u prethodnom kalendarskom razdoblju, a očekuju nas i rezultati važnih strukturnih nadopuna - novog Pravilnika o postupku, kriterijima i rokovima za provedbu Nacionalnog programa koji je odnedavno na snazi i nove prakse prema kojoj je Javni poziv za poticanje audiovizualnog stvaralaštva raspisan tijekom cijele godine.