ODLAZAK VELIKANA

Dennis Hopper - 'ekscentrik' za sva vremena

  • Autor: Igor Saračević
  • Zadnja izmjena 30.05.2010 16:43
  • Objavljeno 30.05.2010 u 15:36
HOPPER

HOPPER

Izvor: Pixsell PXL Agencije / Autor: Press Association/PIXSELL

Dennis Hopper prije dva mjeseca dobio je svoju zvijezdu na 'šetalištu slavnih' u Hollywoodu
bussinesweek

bussinesweek

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

“Siromasi su ludi – ja sam ekscentričan”, nezaboravna jereplika koju Dennis Hopper, kao terorist Howard Payne, izgovara nakon što mupolicajac Jack (Keanu Reeves) kaže da je lud, u akcijskom trileru ‘Brzina’(1994), najvećem hitu Hopperove duge, iznimno bogate i raznovrsne karijere.Legendarni holivudski buntovnik, koji je jučer preminuo u svome domu uKaliforniji, manje od dva tjedna nakon što je napunio 74 godine, u svome seburnom životu itekako često nalazio u situacijama da su mu govorili da je lud, budućida se njegov stil života i rada u pravilu nije uklapao u uobičajene društvenenorme.

Reputaciju buntovnika u Hollywoodu je stekao već u svojimranim dvadesetim godinama. Karijera mu je isprva krenula strelovitom putanjom,sa 22 godine glumio je značajnu ulogu u visokobudžetnom spektaklu GeorgeaStevensa ‘Div’ (u kojem je jedna od glavnih zvijezda bio njegov bliskiprijatelj, legendarni James Dean). Na valu tih uspjeha toliko su mu naraslakrila da je 1958. godine, na

bussinesweek

bussinesweek

Izvor: Pixsell / Autor: Chris Harris/NI Syndication/PIXSELL

snimanju vesterna ‘Od pakla do Teksasa’, potpunoizludio ekipu filma, na čelu s redateljem Henryjem Hathawayem, stalno iznovatražeći ponavljanja kadrova kako bi isprobao neku novu ideju, tako da seponekad moralo snimati i više od stotinu repeticija. Taj mu je film donioreputaciju glumca s kojim je nemoguće surađivati, pa je sljedeći ozbiljanfilmski projekt morao čekati punih sedam godina, a ulogu mu je sredio nitkodrugi do– John Wayne. Riječ jebila opet o vesternu, pod naslovom ‘Sinovi Katie Elder’, a redatelj je opet bioveteran Henry Hathaway. Ipak, Hopper je ovog puta bio daleko discipliniraniji,pa ga je Hollywood opet počeo prihvaćati.

Kako je Hollywood u drugoj polovici šezdesetih sve višepopuštao pod naletom hipijevske kontrakulture, Hopperu se otvaralo sve višeprilika za izražavanje njegovih slobodoumnih ideja. Godine 1969. sprijateljima, glumcem Peterom Fondom i piscem Terryjem Southernom, napisao jescenarij za film na kojem je odlučio debitirati i kao redatelj. Rezultat je,naravno, bio ‘Easy Rider’ – ili, kako je kod nas nezaboravno preveden, ‘Goli usedlu’. Snimljen za samo 400 tisuća dolara, taj je film potpuno pogodio duhvremena, postavši golem hit sa zaradom od preko 40 milijuna dolara samo uSAD-u, te je stekao kultni status.

Dennis Hopper - neki od vrhunaca karijere

No, ponovno ponesen velikim uspjehom, Hopper je ponovnouspio sagorjeti u samo dvije godine. Holivudski studio Universal za njegovsljedeći film dao mu je ne naročito velik budžet od milijun dolara, ali iapsolutnu kreativnu slobodu. Hopper je film, pod radnim naslovom ‘Chinchero’,mjesecima snimao na lokacijama u Peruu, da bi zatim proveo gotovo godinu danamontirajući. Hopper je svoje djelo na kraju nazvao ‘Posljednji film’, što se zanjega zamalo pokazalo proročanskim naslovom - to hermetično, gotovoeksperimentalno djelo naišlo je na potpuno nerazumijevanje američke kritike ipublike onog doba. U Hollywoodu su očito jedva dočekali da ponovo izopćeHoppera (bez obzira na potpuni komercijalni krah filma, izgubljeni novac bio jeneusporedivo manji od onog što su spiskali neki projekti namijenjeni najširojpublici, tako da je Hopper očito bio žrtveno janje) pa je do kraja sedamdesetihuglavnom nastupao u europskim filmovima, a na samom kraju desetljeća ostvarioje zapaženu ulogu u ‘Apokalipsi danas’ Francisa Forda Coppole.

Novi veliki povratak na scenu bilježi 1986. godine, ulogamau filmovima ‘Na obali rijeke’, ‘Plavi baršun’ i ‘Hoosiers’ (kod nas prevedenkao ‘Momčad iz Indiane’). Posljednji film donio mu je i jedinu glumačkunominaciju za Oscara (prethodno je bio nominiran za scenarij ‘Golih u sedlu’)iako je potpuno neshvatljivo zašto nije bio nominiran za ulogu psihopata FrankaBootha u ‘Plavom baršunu’ Davida Lyncha, koja zasigurno spada u najuži krugnezaboravnih glumačkih kreacija osamdesetih u američkoj kinematografiji. Nedugopotom ponovo dobiva priliku da režira te bilježi zapažen hit s akcijskomdramom ‘Boje nasilja’ (1988). No, očito mu nije bilo suđeno da održiredateljsku karijeru – zbog nesuglasica s producentima odbio je potpisatikrimić ‘Na meti mafije’ (originalni su naslovi ‘Catchfire’ i ‘Backtrack’),odlični ‘Hot Spot’ (1990.) pretrpio je krah u kinima, a nakon što nije uspio nis filmom ‘Lovci’ (1994.), koji je očito radio bez umjetničkih ambicija,odustao je od daljnjih okušavanja iza kamere.

Sredinom devedesetih, uz ‘Brzinu’ ostvario je zapaženinastup kao glavni negativac u visokobudžetskom futurističkom spektaklu ‘Vodenisvijet’, da bi se u novom desetljeću sve više okrenuo televizijskim projektima,nastupivši, između ostalog, u završnici prve sezone hit-serije ’24 sata’.

Uz glumačku i redateljsku karijeru, Hopper se s priličnouspjeha okušao u fotografiji, kao i u slikarstvu i kiparstvu. Zaista, u svakomje pogledu bio ‘veći od života’.


Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi