Mnogi se nelagodno osjećaju kada u svojoj blizini vide osu, pčelu ili stršljena, no isto tako mnogi ne znaju što se događa u tijelu kada nas isti ti insekti ubodu te kako reagirati u toj situaciji.

Najviše pažnje potrebno je usmjeriti na malu djecu jer su razigrana i u fazi istraživanja svijeta oko sebe. Stoga je važno dobro se informirati te istražiti što sve možete poduzeti kako biste pomogli osobi koja je ozlijeđena ili pak izbjegli opasnosti koje vam mogu pokvariti boravak u prirodi.

Pčele i ose

Tijelo osa obojeno je intenzivnim žuto-crnim prugama i nije dlakavo kao kod pčele, već glatko i sjajno. To je ujedno najlakši način da prepoznate razliku između ose i pčele. Ose uglavnom imaju četiri krila i žalac kojim, za razliku od pčela, mogu ubosti više puta. Neke vrste osa su veoma agresivne i bodu čak i kada nisu izazvane, poput njemačke ose koja ima žalac nalik pčelinjem koji nakon uboda ostaje u koži. Tipična mjesta gniježđenja su im zaštićena mjesta na stablima i u grmlju, u kutijama za rolete, na tavanima i slično.

Na mjesto uboda insekta potrebno je staviti hladan oblog, no u slučaju da se crvenilo i oteklina nastave povećavati, potrebno je zatražiti liječničku pomoć. Uglavnom se propisuju kortikosteroidne kreme i antihistaminski lijekovi.

Stršljen

Ubod stršljena može biti veoma opasan ili fatalan ako imate alergijsku reakciju, posebice ako vas je stršljen ubode u područje lica, vrata ili jezika, kada se može javiti ubrzano oticanje koje uzrokuje gušenje te je potrebna hitna liječnička intervencija.

'Za razliku od pčela i bumbara koji napadaju samo kad su uznemireni, stršljeni i ose izrazito su agresivni insekti, ne ostavljaju žalac i mogu ubosti nekoliko puta. Otrov stršljena i osa toksičniji je i alergijske reakcije na njihov ubod obično su teže i ozbiljnije naravi', rekla je za tportal specijalistica javnog zdravstva iz splitskog Nastavnog zavoda, dr. Ivana Bočina.

Odnedavno je diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj, zabilježen rastući broj azijskih stršljena (Vespa mandarinia). Ovi stršljeni su veoma opasni i njihov ubod može izazvati smrt čak i kod ljudi koji nisu alergični na njega, posebice ako je osoba ubodena više puta ili na području lica. Štoviše, ovi stršljeni luče hormone kada umiru kako bi upozorili ostale da su napadnuti, što može privući cijeli roj na tu lokaciju.

'Ako kod osobe nastupi alergijska reakcija te padne u anafilaktički šok, potrebno je što hitnije zatražiti liječničku pomoć. Ako je osoba vitalno ugrožena (ne diše i/ili joj srce ne kuca), potrebno je provesti postupak oživljavanja. Osim primjene adrenalina, antihistaminskih i kortikosteroidnih lijekova, osobe s anafilaktičkom reakcijom potrebno je hospitalizirati, jednako kao i sve osobe koje su prethodno doživjele sustavnu alergijsku reakciju na ubod insekta, raznorazne otekline na području usnica, vjeđa i sluznice usne šupljine ili imaju problema s otežanim disanjem', upozorila je dr. Bočina.

Kako postupiti nakon uboda?

• Ako je nakon uboda ostao žalac, potrebno ga je što prije ukloniti pincetom ili noktima.
• U slučaju lokalizirane reakcije dovoljno je staviti hladni oblog te eventualno lokalno primijeniti kremu za alergiju.
• Ako se otok povećava, preporučuju se tablete antihistaminika.
• Kod sistemske reakcije (anafilaksije), koja se može očitovati svrbežom po cijelom tijelu, manjkom daha, oticanjem usne, grkljana, padom krvnog tlaka i slično, potrebna je primjena adrenalina preko autoinjektora. On suzbija djelovanje histamina koji se u velikoj količini otpušta pri alergijskoj reakciji, kao i uzimanje tableta antihistaminika.
• Nakon prvotne samopomoći potrebno je što prije doći do liječnika, najbolje do hitne pomoći, ukoliko je moguće.
• Alergijske reakcije na otrove kukaca često imaju i odgođenu, kasnu reakciju (nakon 8 i više sati, nekad čak i nakon 1-2 dana!). Zato treba biti oprezan i pratiti moguću pojavnost simptoma dulje vrijeme nakon uboda.