Uz čašu malvazije Terzolo, svim gostima nazdravili su načelnik općine Vrsar Franko Štifanić, direktorica Turističke zajednice Natalija Vugrinec i direktorica festivala Mariam Abdelghani. Bio je to ležeran uvod u trodnevnu manifestaciju koja je počela izložbama u staroj školi – a kako drugačije nego – kazanovično.

Kao i uvijek dosad, krenulo se najprije u staru školu. Peti rođendan festivalu je prvi čestitao poznati zagrebački fotograf i koordinator galerijskih događanja Ivan Balić Cobra.
'Posebno sam sretan jer sam ovaj put uspio objediniti čak tri izložbe – fotografsku, kiparsku i slikarsku. Moj prijatelj Stanko Abadžić konačno je u svom kalendaru prenatrpanom obavezama pronašao tri slobodna dana da bi doputovao u Vrsar i predstavio nam svoje erotske fotografije. Uz kipara Miroslava Župančića Župa, uživat ćemo u njegovim hipervoluminoznim kamenim ženskim aktovima, a naročitu zahvalnost dugujem Željku Vrhovskom koji mi je otkrio Franza von Bayrosa.'

Stanko Abadžić proputovao je Europu, ali je priznao da je prvi put u Vrsaru, a otkrio nam je i da su aktovi koje izlaže nastali u posljednjih petnaestak godina, dakle u trenutku njegove fotografske i životne zrelosti i smirenosti. Možda su baš zato ove fotografije zaslužile posebnu pažnju. Jer, Stanko je objasnio: 'Inspiraciju za njih pronašao sam vozeći se tramvajem od mog naselja do glavnog zagrebačkog trga – bana Jelačića. Svaki bih dan gledao u jumbo plakate s reklamama na kojima se agresivno eksploatiralo žensko tijelo pa su ove fotografije nastale kao reakcija na viđeno. Za razliku od reklama, na mojim su fotografijama žene koje nisu profesionalni modeli i ne poziraju. One nemaju profesionalnog stilista ni šminkera, same su odlučivale kakvu će imati frizuru i šminku. I najvažnije, stojeći iza fotoaparata nisam ih doživljavao kao objekte, nego kao subjekte i iskazao sam im svoje najdublje poštovanje. Htio bih da i vi, koji budete gledali moje fotografije, poželite biti uz te divne žene.'

Na Abadžićev džentlmenski govor nadovezao se kipar Župančić koji je objasnio da se ljepota žene ne krije u njezinom izgledu, već u njezinoj duši, a upravo to inspirira prave umjetnike i zato su sve žene na umjetničkim djelima lijepe.

A da se ljepota može skrivati i na noćnom stoliću, pokazao je kolekcionar Željko Vrhovski koji je s nama podijelio svoje oduševljenje grafikama Franza von Bayrosa iz njegovog ciklusa 'Priče s toaletnog stolića'. Duhovitog i punokrvnog grafičara Vrhovski je otkrio 90-ih godina prošlog stoljeća, gotovo 90 godina nakon što su nastali razigrani erotski crteži zbog kojih je njihov autor bio progonjen i tjeran iz države u državu. Kad je na njih naišao, Vrhovski je napravio i grafičku mapu čiji je dio izložen upravo ovdje na Casanovafestu.

Ove je godine koordinator književnih večeri Ivica Prtenjača zaradio ovacije kad se nakon brojnih peripetija s pokvarenim automobilom ipak na vrijeme pojavio u Vrsaru. Bez njega, napeta književna večer bila bi sasvim nezamisliva, baš kao i bez našeg prvog gosta – pisca Nenada Stipanića. Sat vremena, koliko je trajao razgovor s Nenadom, bilo je premalo da nam ispriča svoju neobičnu i doista fascinantnu biografiju. Autor scenarija za TV seriju 'Mamutica' prije no što je počeo pisati knjige radio je kao galerist, prodavao antikvitete, bio izbacivač u brojnim zagrebačkim narodnjačkim klubovima, zaštitar u kasinima... Uglavnom, nemoguće je i zamisliti što je sve vidio i doživio. Ali – ono najvažnije – on je čovjek koji je iz prikrajka promatrao svu tu plejadu likova – od kriminalaca do zlatne mladeži, od lupeža do bogatih odvjetnika, od pacijenata do liječnika, koji su, iako naizgled pripadaju različitim svjetovima, zalazili u iste opskurne prigradske klubove i ondje pronalazili zaklon od vlastite isprazne svakodnevice.
Zahvaljujući svima njima, Nenad je poziciju zaštitara marginalca iskoristio na najbolji mogući način – tako da je sve doživljeno pretočio u nekoliko fantastičnih knjiga od kojih je posljednja 'Izbacivači Majke Božje' u kojoj se, kako je to lijepo rekao Ivica Prtenjača, isprepliću eros i thanatos postratne Hrvatske.

A da samo najveći imaju neobične biografije, posvjedočili su i porečki giostranti. Amaterska kazališna skupina na vrsarskoj je rivi u 21 sat uprizorila Casanovin život i upoznala nas s nekim najzanimljivijim detaljima iz biografije velikog zavodnika. Slično kao i Stipanić, i Casanova je u životu radio svašta – bio je vojnik, pisac, avanturist, a u jednoj fazi svog života čak je razmišljao da se zaredi. Srećom za naš festival, interes za žene i vino su prevagnuli. Zbog toga je u svojim opsežnim memoarima zapisao da je tijekom života spavao s čak 132 žene, a kako je to izgledalo zorno su nam dočarali Casanova i njegova sluškinja skrivajući se iza prozirnog paravana.

Oni koji su se pak otputili na kasnovečernju filmsku projekciju naučili su da nevjerne mogu biti i žene. Turski erotski triler 'Prevarantica', koji je redatelj Çetin İnanç snimio 1976., govori o Hulyji, koja zavodi bogate muškarce da bi došla do njihovog novca, sve dok ne naiđe na Nurija.

Prvi dan Casanovafesta završio je druženjem do sitnih noćnih sati jer se s nestrpljenjem čekao dolazak kazališne ekipe iz Zagreba. Konačno, u dva ujutro Hana Hegedušić dovezla nam je Mani Gotovac, Juditu Franković i Roberta Plemića. Ali o tome što je bilo dalje čitajte sutra.