HRVATSKI POSLODAVCI OTKRIVAJU

Trik-pitanja koja možete očekivati na razgovoru za posao

20.10.2014 u 14:28

Bionic
Reading

Razgovor za posao ključan je u odluci poslodavca prilikom zapošljavanja. U procesu selekcije ne oklijevaju postaviti ni provokativna pitanja

Uobičajen selekcijski postupak prilikom natječaja za posao započinje slanjem životopisa i zamolbe, a nakon toga slijedi ono najvažnije – razgovor za posao. Hrvatski poslodavci otkrili su nam što im je važno u životopisima i zamolbama, ali naglašavaju kako ključne odluke donose na osnovi osobnog razgovora.

U današnje vrijeme razgovori za posao nisu nimalo jednostavni i kandidati moraju biti jako dobro pripremljeni. Uz uobičajena pitanja poput onih u kojima se traži da osoba opiše svoje dosadašnje iskustvo, poslodavci često postavljaju i tzv. trik-pitanja. Ona služe kako bi otkrila eventualne nedostatke potencijalnog zaposlenika, ali i za otkrivanje istinitosti svega onoga što je navedeno u životopisu i zamolbi.

Osobni je susret ključan

Blanka Žerjav, voditeljica Ljudskih resursa u Henkelu, napominje kako se osobnim razgovorom želi otkriti motivacija kandidata: 'Najvažnije je da osjetimo kako potencijalni zaposlenik ima energiju i da je motiviran, da se vidi želja za radom i učenjem. Vrlo se često kandidati pripreme za sve što žele reći pa zaborave slušati potencijalnog poslodavca. A to nije dobro, jer slušanje je vrlo važno i tu mnogi griješe jer jednostavno ne čuju, a kad ne čuju, onda ni ne reagiraju onako kako mi očekujemo od njih.'

Razgovor za posao prilika je kandidatima da se predstave u što boljem izdanju. 'Kod nas se razgovor za posao obavlja u formi polustrukturiranog intervjua s unaprijed određenim pitanjima. Naravno, pazimo da ona budu usklađena s potrebama koje idu uz određeno radno mjesto za koje je raspisan natječaj. Važno je da se kandidati što bolje predstave na razgovoru, trebaju reći stvari koje su radili u životu te da pokažu želju za učenjem u budućnosti te volju za ulaganje u sebe. Ja osobno ne postavljam trik-pitanja na razgovorima za posao; mislim da mogu prepoznati ono nešto u kandidatu i bez toga', ističe Hana Naoulo Bego, izvršna direktorica Službe upravljanja ljudskim resursima u Podravskoj banci.

335896,335885, 335830, 354966

Trik-pitanja

A kako izgledaju pitanja na razgovoru za posao? 'Kandidatima se postavljaju različita pitanja; pokušavamo otkriti njihove prednosti i nedostatke. Znamo, primjerice, pitati – kako bi vas opisali vaši bližnji, kakva su vam očekivanja o plaći, recite nam nešto o sebi… Pitanja o plaći postavljamo zato da vidimo jesmo li usklađeni u očekivanjima. A od provokativnih pitanja znamo pitati koji im je najveći uspjeh u životu, koja im je najveća mana… I evo jednog savjeta – kada vas potencijalni poslodavac pita o vašoj najvećoj mani, odgovorite tako da se ta mana ne može povezati uz posao. Možete, primjerice, reći da ne volite šetati psa u večernjim satima. To je puno bolje nego da kažete kako se teško budite ujutro…', savjetuje Žerjav.

Vrlo često poslodavci pozorno slušaju odgovore kandidata i onda iz njihovih odgovora kreiraju nova pitanja. 'Ta tehnika nam omogućuje da uvidimo razmišlja li kandidat onako kako mi to očekujemo, ali nam otkriva i njegovu iskrenost. Tako vidimo jesu li odgovori naučeni ili je to zaista stav dotične osobe', napominje Žerjav.

I odjeća je važna

Osim verbalne komunikacije, na razgovoru za posao promatra se i ona neverbalna. Stav tijela, izrazi lica i gestikulacija rukama mogu mnogo toga otkriti o kandidatu. Kako ističu naše sugovornice, i odjeća ima važnu ulogu. 'Nije toliko važno da na razgovor dođete u odijelu ili kostimu, ali svakako biste trebali doći pristojno odjeveni. Ako dođete u japankama i kratkim hlačicama, ne odajete baš profesionalan dojam', navodi Žerjav.

Obje naše sugovornice svoje su savjete podijelile s brojnim sudionicima radionica koje su se održavale u sklopu 5. regionalnih Virtualnih dana karijera i znanja, a koje je organizirao portal Moj posao. Sudeći prema pitanjima koja su se mogla čuti, interes za druženjima poslodavaca i potencijalnih zaposlenika itekako postoji. To ne treba čuditi, jer u vremenu kada je u Hrvatskoj gotovo 300 tisuća nezaposlenih, svaki koristan savjet dobro dođe.