SLUČAJNI TURIST

Sve čari China Towna u San Franciscu

  • Autor: Jasmin Krpan
  • Zadnja izmjena 08.07.2012 10:40
  • Objavljeno 08.07.2012 u 10:40
China town u San Franciscu (11)

China town u San Franciscu (11)

Izvor: tportal.hr / Autor: Jasmin Krpan

Zvuk limenog orkestra spuštao se vrha avenije Pacifik u China Townu u San Franciscu. Prvo bi se čuo udarac u bubanj, zatim trube i klarineti kao da udaljeni svirači pokušavaju sinkronizirati koračanje s disanjem, dok bubnjar kao da nema tih problema. Prodavači riba, slastica, drangulija, kuhari iz brojnih malih restorana 's nogu' izašli su na ulicu i stali uz rub pločnika. Gužva pred trgovinama na trenutak se smirila

Mladi Kinezi zastali su očito iz pristojnosti, a oni stariji i iz radoznalosti. S vrha jedne od brojnih strmih ulica u Kineskoj četvrti koje se pružaju u pravcu obale, spuštala se pogrebna povorka. Stariji su upirali pogled prema povorci kako bi vidjeli tko ih napušta. Ispred kolone kretao se na motoru policajac koji je zaustavljao promet iz pokrajnjih ulica. Iza njega je koračao svirajući pogrebni orkestar, a iza njih je posve lagano vozio otvoreni luksuzni automobil. Na prednjem sjedalu stajala je velika, uokvirena fotografija pokojnice, a na zadnjem sjedalu sjedio je u crno odjeven njezin najbliži muški rođak. Pogrebna procesija izgledala je onako kako bi izgledala da je pogreb bio u nekom gradu u Kini, a ne u SAD-u. Kad se povorka približila, pomislio sam kako je zanimljivo da u pogrebnom orkestru nema nijednog Kineza. Dapače, plavokosi, energični bubnjar izgledao mi je kao da je u mladosti prašio bubnjeve u nekom rock bendu.

Jasmin Krpan

Jasmin Krpan

Izvor: tportal.hr / Autor: Jasmin Krpan

Stariji promatrači koji su stajali uz cestu, kad bi vidjeli sliku pokojnice, međusobno su došaptavali. Iako je China Town u San Franciscu najveće kinesko naselje izvan Kine, ulice, trgovine, stanovi isprepletene su prijateljstvima, rođačkim vezama, brakovima i trgovačkim interesima tako da nitko, bez obzira na to kad je došao, ne ostaje nepoznat u četvrti. Kad je povorka došla nedaleko Columbus avenije, gdje prestaje China Town, policajac na motoru stao je, a s njime i kolona. Vozilo u kojem je bio lijes stalo je, zadnja vrata su otvorena i pred lijes je, s otvorenog vozila na stalak ispred lijesa, premještena fotografija pokojnice. Ispred fotografije stala je rodbina pokojnice. Glazba je utihnula. Rodbina je počela u zrak bacati papire s ispisanim porukama i dobrim željama pokojnici na putu do onog svijeta. Prizor je izgledao kao kad na vjenčanju mladi bračni par obasipaju konfetima. Kad su papiri lelujajući pali na tlo vrata pogrebnog vozila su zatvorena, svirači su počeli spremati instrumente, a promatrači se vratili svojim poslovima. Ulična vreva začas je uhvatila svakodnevni ritam prijepodnevne gužve od prije petnaestak minuta. Onog trenutka kad se pogrebno vozilo uputilo na aveniju Columbus, završio je kineski dio pogrebne ceremonije. Još jedan useljenički život došao je do svog kraja i postao tek dio prometne gužve. Ukoliko je rodbina pokojnice imućna, lijes će avionom otići do Kine gdje će biti sahranjena u rodnom kraju. No malo je onih koji si to mogu priuštiti.

Četvrt u San Franciscu pod imenom China Town, grad u gradu, nastala je 1850. kada je došlo do prvog velikog useljeničkog vala u SAD. S Atlantika su brodovima stizali useljenici iz Europe, među njima i onih s Balkana, a s Pacifika su stizali brodovi prepuni Kineza. Stizali su najčešće iz kineske provincije Guandong. A, u to je vrijeme i SAD 'otkrio' Kaliforniju. Godine 1949. započela je 'zlatna groznica' kada su tisuće ljudi krenule u potragu za bogatstvom. Valja reći kako Kinezi nisu dolazili privučeni zlatom. Njihov je poriv bio goli opstanak, bijeg iz zemlje koja je ušla u kaos raspadanja feudalizma, građanskih ratova koji će trajati gotovo stotinu godina.

Kineske vrijedne ruke zapošljavane su najčešće na izgradnji željeznice. A posla je bilo. U to su vrijeme započela dva velika poduhvata koja će položiti temelje iz kojih će izrasti Amerika kao velesila kakvu poznajemo danas. Bila je tu gradnja centralno pacifičke željeznice i transkontinentalne željeznice koja će povezati golemi prostor američkog kontinenta od Atlantika do Pacifika. Pruga se gradila ručno i trebala je ogroman broj radnika, po mogućnosti što jeftinijih. Ne treba zaboraviti kako su neke od poznatih američkih bogataških obitelji, poput Morgana, izrasle upravo na željeznici. Tisuće Kineza radile su na pacifičkoj strani transkontinentalne pruge, a mnogi su uz prugu ostavili kosti. Kada je pruga dovršena i kad su se dva kraka spojila, upriličena je 10. svibnja 1869. velika svečanost. Posljednji dio pruge učvršćen je zlatnim čavlom. Na fotografijama koje su snimljene na svečanosti tog dana, lako je to vidjeti danas ako se pogledaju fotografije s te svečanosti, nema nijednog Kineza. Kineski doprinos izgradnji transkontinentalne američke željeznice i danas je nepoznanica mnogim Amerikancima.

Kad je pruga završena Kinezi su se naseljavali u tada najvećem grad na obali Pacifika – San Franciscu. Nije ih dočekala dobrodošlica. Amerika devetnaestog stoljeća, zapravo njezini bijeli stanovnici, bila je prilično netrpeljiva prema doseljenicima drugih rasa. Nakon što je pruga dovršena i kineski radnici se naselili u San Franciscu, a pripadnici drugih etničkih grupa nisu pronašli zlato, pa su i oni se doselili, grad je postao poput pokvarenog express lonca koji svakog časa može eksplodirati. Ljudi su se naseljavali u četvrti gdje su bili pripadnici njihove etničke grupe. Tako danas China Town u San Franciscu 'graniči' s Malom Italijom. No, u to vrijeme riječ graniči pisala se bez navodnih znakova. Ksenofobija prema Kinezima, koji su u kriminalu i neredima sudjelovali jednako kao i druge nacije, dovela je do toga da je 1882. donesen prvi zakon koji je diskriminirao samo jednu etničku grupu – Kineze. Time je useljavanje Kineza svedeno na najmanju moguću mjeru. Kaos koji je vladao u to vrijeme u San Franciscu, ali i u drugim američkim gradovima, s vremenom je prevladan.

Provincija Guandong, odakle su Kinezi dolazili, danas je najbogatija dio Kine. Guangzhou, u europskoj varijanti Kanton, glavni grad provincije, danas sliči na New York. Stakleni neboderi, ulice prepune modernih automobila, mladi sa slušalicama iPoda u ušima, djevojke u dizajnerskoj odjeći čine sliku koja je daleko od one iz vremena kad Kinezi išli graditi američku transkontinentalnu željeznicu. No, dio te povijesne atmosfere sačuvao se, ma koliko to neobično zvučalo, na strmim ulicama China Towna u San Franciscu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi