POLAKO SE SLAŽE MOZAIK

Stručnjaci objašnjavaju što koronavirus zapravo radi tijelu, ali ističu i da je još uvijek puno nepoznanica

  • Autor: V.I.
  • Zadnja izmjena 16.03.2020 14:45
  • Objavljeno 16.03.2020 u 14:45
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Science Photo Library / Sciencephoto / Profimedia

Mnogi detalji oko novog koronavirusa koji je prouzročio svjetsku pandemiju znanstvenicima su još nepoznati, ali svakim danom otrkivaju sve više pojedinosti važnih za razumijevanje načina na koji SARS-CoV-2 inficira i napada stanice. Poznato je da se u kompliciranijim slučajevima COVIDa-19 razvija upala pluća, ali koronavirus može utjecati i na druge organe

Obzirom na brzo širenje zaraze koronavirusom u cijelom svijetu, zdravstveni sustavi i vlade poduzimaju izvanredne mjere kako bi se što je više moguće ograničilo širenje. Što točno virus čini ljudskim tijelima još uvijek je obavijeno velikim velom tajni.

Simptomi poput vrućice, kašlja i kratkog daha mogu ukazivati na brojne različite bolesti, od prehlade ili gripe do bakterijske infekcije streptokokom. New York Times je sažeo sve što su zdravstveni stručnjaci i znanstvenici do sada shvatili o napredovanju infekcije uzrokovane novim koronavirusom, ali i ono što im je još uvijek nepoznato.

Kako novi koronavirus uzrokuje infekciju?

Virus se širi zrakom u sitnim kapljicama koje nastaju kihanjem ili kašljanjem, a onima koji se nađu u blizini mogu prodrijeti kroz nos, usta ili oči. Čestice virusa iz tih kapljica brzo pronalaze put do stražnjeg dijela nosnih kanala i sluznica u stražnjem dijelu grla i tamo započinju svoje djelovanje pripajajući se određenim receptorima u stanicama.

Čestice koronavirusa na svojoj površini imaju ljepljive šiljke proteina koji se prikvače nastanične membrane, što omogućuje genetskom materijalu virusa prodiranje u ljudsku stanicu.

'Taj genetski materijal nastavlja djelovanje virusa preotimanjem metabolizma stanice, kojemu zapravo kaže da prestane sa svojim uobičajenim zadacima i pomogne mu s razmnožavanjem i stvaranjem novih virusa', objašnjava za NY Times dr. William Schaffner, specijalist za zarazne bolesti pri Medicinskom centru Sveučilišta Vanderbilt u Nashvilleu.

Mjere koje možete sami poduzeti u zaštiti od koronavirusa

Kako taj proces uzrokuje respiratorne probleme?

Kako se kopije virusa u stanici umnožavaju, počinju izbijati i zaražavati susjedne stanice. Simptomi zaraze obično kreću u stražnjem dijelu grla kao grlobolja i suhi kašalj.

Potom virus postupno puzi niz bronhijalne cijevi, a kad dospije u pluća izaziva upalu sluznice. Zbog toga može doći do oštećenja alveola, zračnih vrećica koje zbog oštećenja moraju više raditi kako bi obavljale svoju funkciju opskrbe krvi kisikom i uklanjanja ugljičnog dioksida iz krvi izdahom.

'Nastane li tamo oteklina, to može znatno otežati kisiku protok kroz sluznicu', objašnjava doktorica Amy Compton-Phillips, šefica zdravstvenog sustava koji je u siječnju pratio prvi slučaj zaraze koronavirusom u SAD-u.

Oticanje i oslabljeni protok kisika mogu u tim dijelovima pluća uzrokovati nakupljanje tekućine, gnoja i odumrlih stanica, što za posljedicu može imati upalu pluća.

Zbog problema s disanjem neki oboljeli moraju biti spojeni na respirator. U najtežim slučajevima, poznatim kao akutni respiratotni distres sindrom (ARDS), pluća se toliko pune tekućinom da pomoći ne može niti potpomognuto disanje pa pacijent umire.

Simptomi koronavirusa i rizične skupine

Putanja kretanja koronavirusa u plućima

Dr. Shu-Yuan Xiao, profesor patologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Chicagu proučio je patološka izvješća o pacijentima zaraženim koronavirusom u Kini. Xiao navodi kako se čini da virus svoje djelovanje u plućima započinje u perifernim područjima s obje strane pluća i može proći neko vrijeme dok ne zahvati do gornjih dišnih puteva, dušnika i drugih dijelova središnjeg dijela dišnih putova.

Ovaj obrazac, kaže Doktor Xiao, koji je i šef Centra za patologiju i molekularnu dijagnostiku na Sveučilištu u Wuhanu, pomaže objasniti zašto u Wuhanu gdje je krenulo širenje epidemije mnogi rani slučajevi nisu bili odmah identificirani.

Inicijalni postupci ispitivanja u mnogim kineskim bolnicama nisu uvijek otkrili infekciju u perifernim dijelovima pluća, pa su neki ljudi sa simptomima poslani kući bez liječenja.

'Takvi su liječenje potražili u drugim bolnicama ili ostali kod kuće gdje su zarazili svoju obitelj', kaže Xiao i dodaje da je to jedan od razloga tako brzog širenja zaraze.

Nedavna studija predvođena znanstvenicima s njujorške Icahn School of Medicine at Mount Sinai, otkriva kako je više od polovice od 121 pacijenta u Kini u ranoj fazi bolesti imalo uobičajene CT-snimke pluća. Rad dr. Xiaoa i ova studija ukazuju na to kako s napredovanjem bolesti CT skeniranja počinju pokazivati svojevrsni magloviti veo u dijelovima pluća koji su vidljivi kod mnogih drugih vrsta virusnih respiratornih infekcija. Ta neprozirna područja se mogu raspršavati izgušnjavati na određenim mjestima kako se bolest pogoršava, stvarajući pritom na snimkama obrazac kojega radiolozi nazivaju 'ludo popločavanje'.

Infekciju u perifernim dijelovima pluća inicijalni testovi u Kini nisu mogli otkriti, što je jedan od razloga brzog širenja zaraze

Infekciju u perifernim dijelovima pluća inicijalni testovi u Kini nisu mogli otkriti, što je jedan od razloga brzog širenja zaraze

Izvor: Profimedia / Autor: Science Photo Library / Sciencephoto / Profimedia

Jesu li pluća jedini dio tijela koji koronavirus zahvaća?

Ne nužno! Infekcija se, kaže doktorica Campton-Phillips, može kroz sluznicu proširiti od nosa do rektuma.

Dakle, iako se čini da virus svoj put završava u plućima, stručnjaci smatraju da možda može zaraziti i stanice u probavnom sustavu. Time objašnjavaju i zašto se kod nekih pacijenata javljaju simptomi poput proljeva ili probavnih smetnji. Dr. Schaffner kaže da virus može dospijeti i u krvotok.

Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) navodi da je RNA novog koronavirusa otkriven u uzorcima krvi i stolice, ali nije sasvim jasno može li u njima postojati i zarazni virus.

Dr. George Diaz, voditelj odjela za zarazne bolesti Regionalnog medicinskog centra Providence u Everettu, čiji je tim liječio prvog američkog pacijenta s koronavirusom, kaže da do upale može doći i u koštanoj srži ili organima poput jetre. Isto tako, upala je moguća i u malim krvnim žilama, kao što je zabilježeno kod izbijanja SARS-a 2002. i 2003. godine.

'Virus zapravo može sjesti i na organe poput srca, bubrega ili jetre i na njima prouzročiti izravnu štetu. Kako imunološki sustav tijela ubrzano radi zbog borbe protiv infekcije, posljedična upala može uzrokovati oštećenja tih organa', izjavio je dr. Schaffner.

Rezultat toga mogu biti oštećenja kod nekih pacijenata koju ne nanosi samo virus, nego i vlastiti imunološki sustav koji podivlja u borbi protiv infekcije.

Znanstvenici koji su proučavali SARS su izvještavali o dokazima da se virus SARS-a može infiltrirati u mozak nekih pacijenata, ali utjecaj virusa SARS-CoV-2 na mozak još nije zabilježen. S obzirom na sličnost SARS-a i Covid-19, infekcije uzrokovane novim koronavirusom, u članku objavljenom prošloga mjeseca u časopisu Journal of Medical Virology nisu sa sigurnošću mogli odbaciti mogućnost da novi koronavirus može zaraziti i neke živčane stanice.

Znanstvenici još ne znaju može li SARS-CoV-2 zaraziti živčane stanice

Znanstvenici još ne znaju može li SARS-CoV-2 zaraziti živčane stanice

Izvor: Profimedia / Autor: Andrew Brookes / Cultura RF / Profimedia

Zašto se neki ljudi razbole, a većina ne?

Oko 80 posto zaraženih novim koronavirusom ima relativno blage simptome. Ozbiljnije obolijeva oko 20 posto zaraženih, a za oko 2 posto pacijenata u Kini, koja bilježi najviše slučajeva zaraze, bolest je bila kobna.

Učinak bolesti prema mišljenju stručnjaka ovisi o snazi ili oslabljenosti iimunološkog sustava zaražene osobe. Starije osobe i pacijenti koji već boluju od neke bolesti, poput dijabetesa ili drugih kroničnih bolesti, imaju veću vjerojatnost razvoja težih simptoma bolesti.

Dr. Xiao je obavio patološka ispitivanja dvije osobe u Kini koje su u siječnju zaprimljene u bolnicu u Wuhanu iz drugih razloga. Zbog ranog stadija raka pluća morali su na operaciju, ali kasnije se pokazalo da su imali i koronavirusnu infekciju, što u bolnici tada nisu prepoznali.

'Rak pluća niti jednog od ova dva pacijenta nije bio toliko uznapredovao da ih ubije', kaže dr. Xiao.

Jedno od tih pacijenata je 84-godišnja žena s dijabetesom koja je umrla od upale pluća uzrokovane koronavirusom.

Drugi pacijent, 73-godišnji muškarac bio je nešto boljeg zdravlja, ali se dvadeset godina uspješno borio s hipertenzijom. Tom je muškarcu operacijom uspješno otklonjen tumor na plućima, otpušten je, ali se devet dana kasnije vratio u bolnicu s vrućicom i kašljem pa je utvrđeno da ima koronavirus.

Dr. Xiao kaže da je taj muškarac gotovo sigurno bio zaražen tijekom prvog boravka u bolnici, jer je koronavirus kasnije utvrđen i drugim pacijentima koji su bili s njim u sobi za oporavak od operacije. Kao i u mnogim drugim slučajevima, prošlo je puno dana do pokazivanja respiratornih simptoma.

Muškarac se oporavio nakon 20 dana u bolnici za zarazne bolesti. Stručnjaci kažu kad se pacijenti poput ovoga oporave, često je to zbog dodatne njege poput uzimanja tekućine, potpore disanju i drugih oblika liječenja, što im omogućuje nadvaladavanje najgorih učinaka upale izazvane koronavirusom.

Često i pravilno pranje ruku najvažnija je mjera zaštite od koronavirusa

Što je znanstvenicima još uvijek nepoznato o bolesnicima s koronavirusom?

Puno toga. Iako bolest u mnogočemu nalikuje SARS-u i ima dodirne točke s gripom i upalom pluća, tijek razvoja bolesti uzrokovanog koronavirusom kod nekog pacijenta još nije u potpunosti razumljiv.

'Neki pacijenti mogu ostati stabilni više od tjedan dana pa zatim iznenada razviti upalu pluća', kaž dr. Diaz i dodaje da se neki pacijenti naizgled oporavljaju, ali ponovno razvijaju simptome.

Dr. Xiao navodi slučajeve nekih pacijenata u Kini koji su se oporavili i opet razboljeli, a očito je bilo da su njihovo oštećeno i ranjivo plućno tkivo kasnije napale bakterije iz njihovog tijela.

'Neki od tih bolesnika umrli su od bakterijske infekcije, a ne od virusa. No, čini se da to nije uzrokovalo većinu smrti', rekao je Xiao.

Dosta je smrtnih ishoda znanstvenicima još uvijek neobjašnjivo. Dr. Xioa navodi slučaj zaraženih muškarca i žene koje je osobno poznavao i za koje se činilo da se situacija poboljšava. Tada se muškarcu stanje pogoršalao zbog čega je hospitaliziran.

'Bio je na intenzivnoj njezi, dobivao je kisik i porukom obavijestio suprugu da mu postaje bolje, da ima dobar apetit, i tako dalje. Kasnije tog popodneva žena je prestala primati njegove poruke i nije znala što se događa. Sljedeću je poruku dobila oko 22 sata od bolnice da je preminuo', kaže dr. Xiao.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!