Kozmetički proizvodi postali su neizostavan dio svakodnevne rutine, no rijetko se zapitamo što zapravo nanosimo na svoju kožu i može li dugotrajno korištenje kozmetike imati posljedice za naše zdravlje
Svaki dan na svoju kožu nanosimo nekoliko različitih kozmetičkih proizvoda, a svaki od njih sadrži barem desetak kemijskih spojeva. Konzervansi, ovlaživači, boje i mirisi, prirodnog ili umjetnog podrijetla, samo su neki od sastojaka koji čine osnovu gotovo svake kreme, losiona ili parfema. Iako se često oslanjamo na reklame i obećanja proizvođača, stručnjaci upozoravaju da je ključno znati što se zapravo nalazi u proizvodima koje koristimo.
Koža je najveći organ ljudskog tijela i sve što na nju nanosimo može, u manjoj ili većoj mjeri, prodrijeti u organizam. Neki sastojci mogu imati pozitivan učinak, dok drugi mogu izazvati iritacije, alergije ili dugoročno štetiti zdravlju. Upravo zato, poznavanje sastava proizvoda i čitanje deklaracija postaje nužnost, a ne samo preporuka.
Široka ponuda, malo transparentnosti
Na tržištu je ogroman izbor kozmetike, od proizvoda farmaceutskih divova do malih domaćih proizvođača. Zanimljivo je da čak 93 posto kozmetike uvozimo. Iako je zakonska obveza proizvođača jasno informirati kupca o sastavu proizvoda, problem predstavljaju artikli bez oznaka i certifikata, posebno oni kupljeni putem interneta ili na štandovima.
Iz Državnog inspektorata upozoravaju da je prošle godine čak 18 od 65 uzorkovanih kozmetičkih proizvoda palo na ispitivanju i nije zadovoljilo zakonske uvjete. Među njima su se našli i šamponi za suho pranje, parfemi te boje za tetoviranje.
Sastojci pod povećalom
Parabeni, konzervansi, silikoni, samo su neki od dodataka koji mogu negativno utjecati na kožu.
' Ako se tu radi o konzervansu koji se tu mora izbjegavati, umjetne moje, silikonima, može imati štetnog utjecanja, ali ipak kupac mora znati čitati deklaraciji, počevši od alergena, nalazi se zvjezdica, ali i sam kompletan sastav proizvoda je na deklaraciji', objašnjava za HTV-ovu emisiju Potrošaški kod mg. pharm. Vlasta Pojatina, proizvođač krema.
Kreme treba birati prema dobi i tipu kože – mladima nisu potrebne agresivne anti-age formule, dok zrelija koža zahtijeva specifične sastojke poput hidrokiselina.
Dr. med. Maja Ceković, specijalistica dermatovenerologije u razgovoru za emisiju HTV-a Potrošački kod, naglašava: 'Ako netko ima masnu kožu, a koristi premasnu kremu, koža će reagirati i može doći do iritacija. Važno je birati proizvode prema potrebama kože i dobi.'
Dermatolozi i farmaceuti preporučuju kupovinu proizvoda koji su dulje na tržištu i imaju jasno deklarirane sastojke. Također, važno je ne nasjedati na retuširane fotografije i nerealna obećanja s reklama, na mladolik izgled utječe niz čimbenika, a kreme su tek mali dio slagalice.