Iako se nedostatak sna već dugo povezuje s promjenama apetita, prejedanjem i debljanjem, nova studija istraživača sa Sveučilišta Columbia sugerira da se takve promjene mogu dogoditi iznenađujuće brzo. Većina odraslih osoba za normalno funkcioniranje i očuvanje zdravlja treba između sedam i devet sati sna, no velik broj ljudi tu preporuku ne uspijeva dosegnuti. Znanstvenici sada upozoravaju da bi i relativno skromno skraćivanje sna moglo imati vidljive posljedice.

U istraživanju objavljenom u časopisu Annals of Internal Medicine sudjelovalo je 95 odraslih osoba koje inače spavaju preporučenih sedam do osam sati. Tijekom šest tjedana morali su odlaziti na spavanje 90 minuta kasnije nego inače, a zatim su idućih šest tjedana ponovno spavali prema uobičajenom ritmu.

Njihov san i razina aktivnosti pratili su se pomoću uređaja na zapešću, a istraživači su bilježili i promjene u tjelesnoj težini, opsegu struka, sastavu tijela te razinama hormona povezanih s osjećajem gladi i sitosti. Pokazalo se da su sudionici tijekom šest tjedana kraćeg sna u prosjeku dobili oko pola kilograma. Uz to, dnevno su provodili oko 20 minuta više u sjedećem položaju nego inače.

'Primijećeno povećanje od pola kilograma uz umjereno skraćivanje sna možda ne djeluje dramatično, ali važno je imati na umu da se dogodilo u samo šest tjedana', rekao je Faris Zuraikat, docent nutricionističke medicine na Sveučilištu Columbia. Kako je dodao, studija je osmišljena tako da oponaša obrasce spavanja kakve brojni odrasli ljudi imaju dugoročno. 'Kad bi se takav ritam preslikao na cijelu godinu, očekivali bismo da bi gubitak manje od sat i pol sna po noći mogao rezultirati klinički značajnim povećanjem tjelesne težine', objasnio je.

San i apetit

Prema znanstvenicima, manjak sna povezuje se s višim razinama grelina, hormona koji potiče apetit. Kada se tome doda umor, zbog kojeg su ljudi često manje skloni kretanju i vježbanju, stvara se kombinacija koja može pogodovati nakupljanju kilograma.

'Kvalitetan san mogao bi pomoći u smanjenju rizika od debljanja i stanja povezanih s pretilošću, poput bolesti srca i dijabetesa', rekla je Marie-Pierre St-Onge, profesorica nutricionističke medicine na Sveučilištu Columbia. Da je san važan dio zdravog načina života, upozorava i Naveed Sattar, profesor metaboličke medicine sa Sveučilišta u Glasgowu, koji nije sudjelovao u istraživanju.

'Kada ne spavamo dovoljno, hormoni koji reguliraju apetit mogu se poremetiti, zbog čega se osjećamo gladnije i raste vjerojatnost prejedanja. Umor također može smanjiti tjelesnu aktivnost, što znači da tijekom dana trošimo manje kalorija. Osim toga, što smo dulje budni, imamo više prilika za jelo', objasnio je. Profesor medicine Alex Miras sa Sveučilišta Ulster istaknuo je i da nedostatak sna može utjecati na gušteraču te metaboličko zdravlje.

'Nedostatak sna povećava razine upale i inzulinske rezistencije u tijelu. Gušterača tada mora raditi jače kako bi snizila razinu šećera u krvi povećanom proizvodnjom inzulina. To također može dovesti do debljanja ili lošijeg metaboličkog zdravlja. S druge strane, i previše sna povezano je s lošijim metabolizmom', rekao je za The Independent.

Iako istraživanje ne znači da će svatko tko nekoliko tjedana spava kraće nužno dobiti na težini, ono još jednom potvrđuje koliko je san važan za ravnotežu organizma. Nije riječ samo o odmoru i energiji, nego i o hormonima, apetitu, kretanju i dugoročnom zdravlju.