S dolaskom hladnijih dana počinje i sezona jedne od najčešćih kućnih prepirki, a novo istraživanje pokazuje da neki parovi idu toliko daleko da temperaturu mijenjaju dok partner spava.

Stručnjaci za odnose objašnjavaju zašto se iza ovakvih naizgled bezazlenih sukoba ponekad krije mnogo više od različitog doživljaja hladnoće.

Dok jedni već u studenom posežu za debelim dekama i toplim čarapama, drugi i dalje otvaraju prozore i tvrde da im je sasvim ugodno. A kada pod istim krovom žive dvije osobe s potpuno različitim osjećajem za temperaturu, grijanje lako može postati povod za svakodnevne rasprave.

Koliko je taj problem raširen, pokazuje američko istraživanje tvrtke Amerisleep, provedeno među 1011 odraslih osoba. Čak 44 posto ispitanika koji spavaju s partnerom priznalo je da su mijenjali temperaturu u prostoriji nakon što je druga osoba zaspala.

Gotovo dvije trećine ispitanih koji dijele krevet s partnerom barem se povremeno ne slaže oko idealne temperature spavaće sobe, dok šest posto navodi da se zbog toga svađa svake noći.

O ovom zanimljivom fenomenu piše i britanski The Guardian, koji je razgovarao sa stručnjacima za odnose i fiziologiju kako bi otkrio zašto običan termostat može postati izvor ozbiljnih nesuglasica.

Zašto je ženama često hladnije nego muškarcima?

Iako se razlike u doživljaju temperature često pripisuju osobnim navikama, iza njih postoje i fiziološki razlozi.

Clare Eglin, stručnjakinja za fiziologiju temperature s britanskog Sveučilišta u Portsmouthu, objašnjava da su žene u prosjeku osjetljivije na hladnoću od muškaraca.

Jedan od razloga jest razlika u mišićnoj masi. Muškarci je u prosjeku imaju više, a mišići tijekom metabolizma proizvode toplinu.

Žene pak obično imaju veći udio potkožnog masnog tkiva, koje pomaže zadržavanju topline u središnjem dijelu tijela, ali istodobno može pridonijeti nižoj temperaturi kože i ekstremiteta.

Važnu ulogu imaju i hormoni. Estrogen utječe na sužavanje krvnih žila pri izlaganju hladnoći, zbog čega se ruke i stopala mogu brže ohladiti.

Naravno, riječ je o prosječnim razlikama, a ne pravilu koje vrijedi za sve. Tijekom menopauze, primjerice, valunzi i promjene u regulaciji tjelesne temperature mogu potpuno promijeniti osjećaj topline.

No što kada razlike u temperaturi prerastu u svakodnevne sukobe?

Lina Milner, terapeutkinja za partnerske odnose iz britanske organizacije Relate, upozorava da problem često nije u samom grijanju, nego u načinu na koji partneri rješavaju nesuglasice. Ako jedna osoba neprestano odlučuje koliko će u stanu biti toplo, a druga ima osjećaj da se njezine potrebe zanemaruju, obična rasprava može prerasti u pitanje međusobnog poštovanja. Pritom nije presudno slažu li se partneri oko svega, nego mogu li razgovarati o različitim potrebama bez omalovažavanja i nametanja vlastite volje.

Slično smatra i psihoterapeut Mark Ryan, koji objašnjava da se iza ponavljajućih svađa oko svakodnevnih sitnica ponekad kriju stariji, neriješeni problemi.

Termostat, neoprano posuđe ili iznošenje smeća mogu postati povod za raspravu, iako je stvarni problem osjećaj da nas partner ne sluša ili ne uvažava.

To, naravno, ne znači da je svaka prepirka oko grijanja znak nezdrave veze. Ponekad je jednostavno riječ o različitim potrebama i navikama.

Može li temperatura utjecati i na intimnost?

Zanimljivo je da stručnjaci upozoravaju i na povezanost temperature u spavaćoj sobi s osjećajem ugode i intimnosti.

Kada je nekome izrazito hladno, teško se opustiti i uživati u bliskosti. S druge strane, previsoka temperatura, znojenje i osjećaj nelagode također mogu smanjiti želju za intimnim trenucima.

No postoji još jedan razlog zbog kojeg ne treba pretjerivati s grijanjem spavaće sobe.

Naime, tijekom večeri tjelesna temperatura prirodno počinje padati, što je dio procesa pripreme organizma za san.

Prema stručnjacima, mnogim odraslim osobama za spavanje odgovara temperatura između 16 i 18 Celzijevih stupnjeva, iako individualne potrebe mogu biti različite. Umjesto potajnog mijenjanja temperature, stručnjaci savjetuju otvoren razgovor i dogovor koji će uvažiti potrebe obaju partnera.

To može značiti da će grijanje tijekom dana biti nešto jače, a tijekom noći slabije, ili da će osoba kojoj je hladnije koristiti topliju deku, dok će druga odabrati laganiju posteljinu.

Pritom je važno uzeti u obzir i zdravstveno stanje, dob, lijekove, hormonalne promjene te troškove grijanja. Kompromis ne mora uvijek značiti pronalaženje temperature točno na sredini između dviju želja.

Najvažnije je da nijedna osoba nema osjećaj da se njezine potrebe sustavno zanemaruju.

Jer, kako ističu stručnjaci za odnose, mnogo je važnije od toga tko će imati posljednju riječ oko termostata pitanje mogu li partneri pronaći zajedničko rješenje kada im se potrebe razlikuju.

A možda je upravo to najbolji test svakodnevnog funkcioniranja veze – ne koliko se često slažemo, nego kako se ponašamo kada se ne slažemo.