Posebno zabrinjava činjenica da se neki oblici bolesti razvijaju gotovo neprimjetno pa oboljeli tjednima, pa čak i mjesecima, ne posumnjaju da imaju ozbiljnu infekciju.

Upala pluća infekcija je koja zahvaća plućno tkivo, odnosno sitne zračne mjehuriće u kojima se odvija izmjena kisika i ugljikova dioksida između pluća i krvi. Najčešće je uzrokuju bakterije ili virusi. Virusna upala pluća uglavnom ima blaži tijek, dok bakterijska može biti znatno ozbiljnija i često zahtijeva liječenje antibioticima. U rjeđim slučajevima bolest nastaje kada hrana, tekućina ili sadržaj želuca dospiju u pluća umjesto u jednjak, što se naziva aspiracijskom upalom pluća, piše Daily Mail.

Iako su starije osobe, mala djeca i ljudi oslabljenog imuniteta pod povećanim rizikom, profesor Paul Hunter, stručnjak za zarazne bolesti sa Sveučilišta East Anglia, ističe da se bolest može javiti u bilo kojoj životnoj dobi.

'Ljudi mogu dobiti upalu pluća tijekom cijelog života. Najopasnija je kod najmlađih i najstarijih, ali može biti smrtonosna bez obzira na godine', upozorava Hunter.

'Hodajuća' upala pluća

Jedan od razloga zbog kojih bolest često prolazi neotkriveno jest takozvana 'hodajuća' ili tiha upala pluća. Kod ovog oblika simptomi mogu biti toliko blagi da oboljeli nastavljaju normalno odlaziti na posao, vježbati i obavljati svakodnevne aktivnosti, uvjereni da je riječ tek o dugotrajnoj prehladi ili virozi.

Upravo zato liječnici savjetuju da se pomoć potraži ako kašalj ili simptomi nalik prehladi traju dulje od tri tjedna. Dugotrajna upala može uzrokovati trajna oštećenja pluća, a osoba koja ne zna da je bolesna može nesvjesno širiti infekciju na članove obitelji i druge osobe iz svoje okoline.

Na upalu pluća mogu upućivati dugotrajan kašalj, često praćen iskašljavanjem sluzi, otežano disanje ili osjećaj nedostatka zraka, povišena tjelesna temperatura, bol u prsima koja se pojačava pri kašljanju ili dubokom disanju, izražen umor, gubitak apetita i piskanje pri disanju. Kod male djece mogu se javiti stenjanje i otežano disanje, dok se kod starijih osoba bolest ponekad očituje iznenadnom zbunjenošću. Profesor Hunter ističe da danas mnogi kod kuće mogu provjeriti razinu kisika u krvi pomoću pulsnog oksimetra, malog uređaja koji se stavlja na vrh prsta. Njime se mjeri koliko učinkovito pluća opskrbljuju organizam kisikom, a vrijednosti od oko 92 posto ili niže razlog su za hitan pregled liječnika.

Iako upala pluća može biti ozbiljna, dobra je vijest da se rizik od bolesti može znatno smanjiti. Stručnjaci preporučuju cijepljenje protiv pneumokoka, gripe, RSV-a i covida-19 osobama kojima je ono namijenjeno, prestanak pušenja, redovito pranje ruku te pravodobno liječenje respiratornih infekcija.

Većina oboljelih, osobito zdravih osoba koje na vrijeme potraže liječničku pomoć, potpuno se oporavi. No stručnjaci upozoravaju da dugotrajan kašalj, otežano disanje ili osjećaj nedostatka zraka nikako ne bi trebalo pripisivati samo prehladi ili umoru jer upravo oni mogu biti prvi znak bolesti koja, ako se zanemari, može imati ozbiljne posljedice.