Sve je više dermatologa koji o starenju kože govore iz drukčije perspektive: cilj je prvenstveno očuvati njezino zdravlje, zaštitnu funkciju i izgled u kojem se osoba osjeća dobro.

Novi stručni pregled posvećen zdravom starenju okupio je dermatologe, nutricioniste i druge stručnjake oko pitanja koje beauty industrija često komplicira – što zapravo znači 'dobro starjeti'?

Odgovor nije jednak za svakoga. Netko će potpuno prihvatiti promjene koje dolaze s godinama, drugi će posegnuti za retinolom, laserom ili estetskim zahvatom. Dermatologinja Jessica M. Farahi naglašava da odluka treba polaziti od onoga zbog čega se osoba osjeća dobro, a ne od ideje da je prirodno starenje nešto što treba pod svaku cijenu zaustaviti. Prevention

Bore su normalan dio starenja

To možda zvuči očito, ali u svijetu 'anti-age' proizvoda lako se zaboravlja.

'Bore su normalan dio starenja', naglašava dermatologinja Shereen Teymour. Njihova pojava ne znači da smo nešto radili pogrešno niti da smo se preko noći 'ostarjeli'.

S godinama koža prirodno proizvodi manje kolagena i elastina, mijenja se raspored masnog tkiva, a posljedice dugogodišnjeg izlaganja UV zračenju postaju vidljivije.

Na genetiku i protok vremena ne možemo mnogo utjecati. Na jedan od najvećih vanjskih čimbenika možemo.

Ako dermatolozi oko nečega imaju vrlo malo neslaganja, onda je to zaštita od sunca.

Američka akademija za dermatologiju (AAD) naziva kremu za sunčanje najbližim što imamo 'izvoru mladosti' kada je riječ o njezi kože. Redovita zaštita može usporiti prijevremeno starenje kože, a istodobno smanjuje rizik od raka kože.

UV zračenje pridonosi borama, pigmentacijskim mrljama, gubitku čvrstoće i neujednačenom tenu. Dermatolozi za svakodnevnu uporabu preporučuju zaštitu širokog spektra sa SPF-om 30 ili višim, uz druge oblike zaštite od sunca.

Drugim riječima, skupa krema neće poništiti svakodnevno nezaštićeno izlaganje UV zračenju.

Kada je riječ o aktivnim sastojcima, retinoidi su među najbolje istraženima.

Mogu pomoći kod finih linija, teksture i pigmentacijskih promjena te potaknuti obnovu kože. No mogu izazvati suhoću i iritaciju, pa ih treba uvoditi postupno i prilagoditi tipu kože.

Vitamin C također ima određenu potporu istraživanja za promjene povezane sa starenjem i tamne mrlje. To ipak ne znači da svakoj koži treba deset aktivnih sastojaka.

Kod zrelije kože hidratacija postaje posebno važna jer koža s godinama može postati suša, a dobro formulirana hidratantna krema može pomoći održavanju kožne barijere i privremeno učiniti fine linije manje izraženima.

San i prehrana nisu čudotvorni tretmani, ali nisu ni nevažni

Zdravo starenje kože ne završava u kupaonici.

Stručnjaci izdvajaju kvalitetan san, nutritivno uravnoteženu prehranu i nepušenje kao dijelove šire slike zdravog starenja. Pušenje dokazano ubrzava starenje kože, a zaštita od sunca ostaje jedan od najučinkovitijih načina sprečavanja prijevremenih promjena.

To ne znači da će određena namirnica 'izbrisati bore' ili da će osam sati sna zamijeniti dermatološki tretman. Takve tvrdnje bile bi pretjerane.

Ali zdravlje kože odražava puno više od sadržaja kozmetičke torbice.

A estetski zahvati? Ni ovdje odgovor ne mora biti ili-ili.

Dermatološki tretmani poput lasera i drugih postupaka mogu ublažiti određene znakove fotostarenja, a kod izraženijih promjena mogu dati rezultate koje kozmetičke kreme ne mogu postići.

No ideja zdravog starenja ne podrazumijeva obavezu da se takvi zahvati rade.

Netko će poželjeti ublažiti bore ili pigmentacijske mrlje, a netko neće. U oba slučaja osnova ostaje ista: kožu štititi, održavati njezinu barijeru i liječiti stvarne dermatološke probleme kada se pojave.

Možda je upravo to najveći odmak od klasične 'anti-age' filozofije.

Cilj više ne mora biti lice bez tragova vremena. Zdrava koža može imati bore – baš kao što mladoliko lice nije automatski sinonim za zdravu kožu.