OPASNO STANJE

Možemo li se razboljeti od bijesa?

  • Autor: tportal.hr
  • Zadnja izmjena 04.04.2012 10:00
  • Objavljeno 04.04.2012 u 10:00
žema stres karijera ured

žema stres karijera ured

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock

Ljutnja je normalna ljudska reakcija i povremeni izljevi bijesa mogu pomoći da izbacimo stres. No što se događa ako je tijelo konstantno izloženo emocionalnom zagrijavanju koje prati osjećaj bijesa, ljutnje i neprijateljstva? Stradavaju srce, pluća, imunološki sustav i emocionalno zdravlje

Znanstveni dokazi pokazuju da česti ispadi bijesa mogu povećati opasnost od srčanog i moždanog udara te oslabiti imunološki sustav, piše Daily Mail. Studija znanstvenika sa španjolskog Sveučilišta u Granadi utvrdila je da nas ustrajanje u ljutnji zbog pogrešaka čini manje tolerantnijima na bol. U istraživanju su ispitali 50 muškaraca i žena koji su odgovarali na pitanja o svojim osjećajima o prošlim događajima, pogreškama i propuštenim prilikama. Rezultati, objavljeni u

medicinskom časopisu PLoS One, pokazali su da su oni koji su ustrajali na negativnim osjećajima iz prošlosti bili osjetljiviji na bol od onih koji su manje živjeli u prošlosti. Ponudili su jedno od mogućih objašnjenja koje tvrdi da negativna raspoloženja remete strujne krugove u mozgu.

I drugi su štetni učinci ljutnje na zdravlje organizma dobro poznati. Kada izgubimo živce, otkucaji srca se povećavaju, raste krvni tlak, a povećava se protok krvi u mišićima budući da su to trenuci u kojima se odlučujemo za 'borbu ili bijeg'. Istodobno se povećava razina glukoze kako bi mišići dobili energiju koja im je potrebna za akciju, a nadbubrežne žlijezde luče više adrenalina. Povećavaju se zjenice kako bi vid bio oštriji te se šire pluća kako bi se mogla napuniti dodatnim kisikom. 'Ljudi se često osjećaju vrlo energično kad su ljuti', objašnjava psihologinja Annie Hinchliff. 'Njihovo srce kuca brže, vid i sluh postaju oštriji.' Sve je to u potpunosti normalan odgovor tijela na bijes i kada se raspoloženje smiri, ove funkcije vraćaju se u normalu, bez dugoročnih zdravstvenih posljedica. Rizici za zdravlje se povećaju kada je tijelo konstantno izloženo ovim signalima hitnosti, a najviše se troši kardiovaskularni sustav. Srce je organ s najvećim rizikom kod osoba koje često imaju napadaje bijesa, ali najvećoj su opasnosti izloženi oni koji potiskuju osjećaje umjesto da ljutnji dadu oduška.

Švedski su znanstvenici utvrdili da osobe koje kad dožive nepravdu na radnom mjestu ne izražavaju svoju ljutnju otvoreno udvostručuju rizik od srčanog udara. Kako objašnjava profesor kardiologije na Sveučilištu u Cardiffu Julian Halcox, mnoge studije ukazuju da produljena ljutnja i neprijateljstvo povećava stres i troši kardiovaskularni sustav. No ne pati samo srce kad smo ljuti. Znanstvenici sa Sveučilišta u Miamiju proučavali su 61 muškarca s lokaliziranim karcinomom prostate da bi utvrdili kako se tijelo bori protiv stanica raka kad muškarci potiskuju ili izbacuju bijes. Koristili su sustav bodovanja za procjenu sposobnosti svakog pacijenta da suzbije bijes, a zatim mjerili citotoksičnost u krvi odnosno snagu bijelih krvnih stanica koje napadaju tumore. Otkrili su da su muškarci koji su izražavali svoje osjećaje imali jače ubojice stanica, vjerojatno zato što su imali nižu razinu hormona stresa.

Istodobno, ispadi bijesa povećavaju rizik od atrijske fibrilacije, glavnog čimbenika rizika moždanog udara. Kao rezultat pojačane aktivnosti srce tuče u abnormalnom ritmu. Rezultat je zgušnjavanje krvi unutar glavnih komora srca, pa krv kreće perifernim krvnim žilama mozga, uzrokujući moždani udar. Bijes i negativne emocije loše su i za pluća. Znanstvenici s Harvarda otkrili su proučavajući kontrolu bijesa 670 muškaraca da su oni s najvišim stupnjem imali znatno slabiji kapacitet pluća, što povećava rizik od respiratornih problema. Vjeruje se i da hormoni stresa mogu povećati upale dišnih putova.

Druge su studije pokazale da potisnuti bijes slabi imunološki sustav. Znanstvenici s Harvarda mjerili su razinu ključnog antitijela, imunoglobulina A, dok su od zdravih ljudi tražili da se usredotoče na dvije emocije - bijes i sućut. Imunoglobin A je prva linija obrane stanica u borbi protiv organizama koje napadaju tijelo. Podsjećanje na emociju ljutnje uzrokovalo je šestosatno potiskivanje imunološkog sustava, dok je osjećaj suosjećanja značajno poticao IgA.

'Postoje dokazi da stres smanjuje imunitet, a oko nas vrebaju virusi koji to mogu iskoristiti', kaže profesor John Oxford, virolog na londonskom Medicinskom fakultetu Queen Mary. Postoji i teorija da prekomjerno lučenje hormona vezanih uz stres, kao što je kortizol, ometa sposobnost organizma da se odupre infekciji.

Konstantna ljutnja usporava tjelesne mehanizme oporavkaPrimjerice, ako ste stalno ljuti, liječenje će trajati duže. Ne iznenađuju niti dokazi da ljutnja može imati štetan učinak na naše emocionalno zdravlje, jer reakcije ljutnje obično slijedi osjećaj grižnje savjesti. Ipak, ljutnja nije uvijek loša i ponekad može povećati uspjeh na poslu. Psiholozi sa Sveučilištu Stanford proveli su eksperiment u kojem su studenti bili zamoljeni da igraju uloge u poslovnim pregovorima. Oni koji su prikazivali lažan bijes češće su prisilili svoje poslovne konkurente na odustajanje.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi