A NISTE TOGA NI SVJESNI...

Možda zbog ovoga nikad nemate novca

  • Autor: Katarina Zorić
  • Zadnja izmjena 19.02.2014 09:16
  • Objavljeno 19.02.2014 u 09:16
osobni bankrot kune siromaštvo prazan novčanik

osobni bankrot kune siromaštvo prazan novčanik

Izvor: Pixsell / Autor: Boris Ščitar

Osim nepovoljnih društvenih okolnosti, na naše ponašanje prema novcu u velikoj mjeri utječu i emocije. Upravo one određuju način na koji doživljavamo novac, ali i način na koji ga trošimo

Mnogi ljudi nisu svjesni, ali postoji snažna povezanost između ljudskih emocija i novca. U velikoj mjeri upravo emocije utječu na to kako se troši novac i općenito kako se doživljava novac. Višegodišnja kriza i pomalo anksiozno društveno okruženje znatno su utjecali na razmišljanje o novcu, posebno kod ljudi koji su izravno na vlastitoj koži osjetili posljedice financijske krize.

'Strah je promijenio percepciju ljudi vezanu uz sigurnost, budućnost, a i novac u svemu tome. Strah paralizira. U strahu potrošači postaju pesimistični s obzirom na budućnost i počinju se suzdržavati od potrošnje. Čak i oni čija se financijska situacija nije promijenila', pojašnjava aktualnu situaciju Andrijana Mušura, doktorica psihologije i predavačica na Zagrebačkoj školi ekonomije i manadžmenta.

Štednja i dugoročna planiranja

Je li novac jamstvo sreće?

'Da i ne. Ako ga nemamo, vjerojatnije ćemo biti sretniji kada ga dobijemo nego kada ga nemamo. Isto tako, neka istraživanja pokazuju da mjerila sreće ne rastu značajno nakon određenog iznosa primanja. No kako ima i istraživanja koja pokušavaju dokazati da je odnos novca i sreće linearan, teško je dati jednostavan odgovor. U svakom slučaju, povezanost novca i sreće postoji. No sreća kao koncept različita je u različitih osoba i ponekad se ne može obuhvatiti u jednom istraživačkom pitanju', ističe dr. Mušura

Danas je zasigurno najteže onima koji su opterećeni kreditima za stanove, automobile i slična dobra. Iako ima onih koji će reći da su ljudi trebali razmišljati o svemu tome prije dizanja kredita, činjenica je da mnogi tada nisu ni pomislili na sve moguće probleme koji su se počeli javljati još 2008. godine.

'Svaka velika financijska odluka zasigurno nije donesena brzopleto. No vjerojatno je da većina potrošača nije prilikom realizacije tih kupnji i kredita ozbiljno razmišljala o svim mogućim negativnim situacijama 'što ako'. Ako uzmemo u obzir da ljudi različito procjenjuju vrijednost sadašnjeg trenutka u odnosu na budućnost, nije čudo da donose odluke u sadašnjosti za koje ne znaju kakve će imati posljedice u budućnosti. Uostalom, tko to zna? Svaka odluka koja ima posljedice na kvalitetu života u budućnosti se donosi u uvjetima neizvjesnosti. Kada bismo toga bili bolno svjesni, većina nas bila bi paralizirana većinu vremena', navodi dr. Mušura.

Ionako tešku situaciju u zemlji dodatno pogoršavaju najave o novim poskupljenjima. Racionalno raspolaganje novcem i štednja očito će postati stil života mnogi građana. No odluku o štednji i racionalizaciji lako je donijeti, ali je nije tako lako konkretno realizirati u životu.

'Štednja je aktivnost koja zahtijeva ulaganje mnogo truda i samoregulacije. Ljudima samokontrola nije svojstveno ponašanje te često traže prečice i načine kako ići linijom manjeg otpora. Ljudi nešto lako odluče, ali se teže drže te odluke, pogotovo ako se radi o promjeni navika. U trenutku odlučivanja ne razmisle o svim mogućim situacijama i preprekama koje se mogu dogoditi. Ako ne razviju planove namjera ponašanja u tim situacijama, manje je vjerojatno da će uspjeti. Štednja, u smislu klasične štednje, aktivnost je koja je dugoročna, zahtijeva mnogo ustrajnosti i odricanja i nagrada koju nosi nije opipljiva. Ljudi koji imaju ograničene i nedovoljne financijske resurse teško štede ili nikako ne štede', napominje dr. Mušura.

Ljudi koji ne znaju s novcem

Za osobe koje previše troše i često su u dugovima, kaže se da jednostavno ne znaju s novcem. Stručnjaci nerijetko koriste pojam 'zdrav odnos prema novcu', ali većina ljudi uopće nema ideju što to zapravo znači. Dr. Mušura objašnjava da je novac ljudima apstraktna kategorija: ' Što znači 10 kuna ili 100 kuna? Dok to ne pretvorimo u nešto konkretno, ne znamo što nam predstavlja. Ljudi su često neracionalni s novcem upravo iz ovih razloga. Također, ljudi u svojim glavama vode vlastito mentalno računovodstvo. Svaka kuverta s novcem za određenu aktivnost ili svrhu potrošnje nije ista. Sto kuna koje potrošimo na mjesečne kave s prijateljima nije isto vrijedno kao 100 kuna koje potrošimo na neki tehnološki 'gadget'. Ponekad ćemo negodovati na cijenu kave od 16 kuna u centru grada, ali nam 60 ili 160 kuna više pri kupnji mobitela neće biti važna.'

Prema njezinu mišljenju, zdrav pogled na novac je održivost načina potrošnje kroz vrijeme: 'To znači da imamo osjećaj ravnoteže između primanja i potrošnje na način da ne narušavamo tu ravnotežu (trošimo više nego što možemo) te da si osiguravamo budućnost pomoću štednje. Ako stil potrošnje narušava neki aspekt našeg osobnog blagostanja, to nije u redu. Naravno, treba u obzir uzeti i međusobne razlike, ciljeve ljudi, kao i njihov osobni životni kontekst. Neki pojedinci su više skloni riziku ili imaju orijentaciju prema prošlosti. Neki su jednostavno neodgovorni ili lijeni. A možda neki nisu dobro informirani. Postoji niz razloga za nezdrav odnos prema novcu. Često se neka ponašanja uče u obitelji.'

Emocije i financije neraskidivo povezane

Upravo zbog svega toga, vidljivo je da su emocije i financije itekako povezane. 'Ljudi u svakoj odluci koju donose, ma koliko bila racionalna, imaju aktiviran dio mozga odgovoran za doživljavanje emocija. Isto tako, kada ljudi neočekivano dobiju određeni iznos novca, u mozgu im se aktivira regija koja je aktivna u slučaju zadovoljavanja primarnih nagonskih potreba – glad, žeđ, seks i slično. To dokazuju istraživanja korištenjem funkcionalne magnetske rezonance i ona su u osnovi neoboriva. Uvjerenje da emocije i razum ili emocije i novac nemaju veze doista je do temelja pogrešno', ističe dr. Mušura.

Dodaje kako se ta povezanost može jasno vidjeti kod ljudi koji donose katastrofalne ekonomske odluke. To je slučaj s, primjerice, kockarima za koje se onda kaže da su emocionalno neinteligentni. 'Pogledajmo samo tržište kapitala te kako pohlepa i strah utječu na ponašanje investitora. Danas, u potrošačkom društvu, novac nije samo novac, već nam on osigurava zadovoljavanje raznih potreba – od potreba za moći, za uspjehom, za samoaktualizacijom, za iskazivanjem naklonosti i pripadanja, za društvenim statusom i slično. Sve te potrebe su itekako utemeljene u našem emocionalnom sustavu, koji zajedno s motivacijskim čini jednu isprepletenu i neodvojivu cjelinu. Mislim da problem koji ljudi imaju s novcem nije pitanje emocija, već nedovoljno dobrog procesa odlučivanja. To znači da ne istražuju i ne promišljaju dovoljno o vrijednosti toga što kupuju, o onome što ne mogu kupiti ako nešto konkretno kupe te o raznim i mogućim posljedicama kupnje', zaključuje dr. Mušura.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!