Zdravstveni djelatnici 'pucaju po šavovima'

Medicinari su iscrpljeni psihički i fizički, razvijaju depresiju i anksioznost te sve više piju lijekove za smirenje

  • Autor: tnative
  • Zadnja izmjena 22.01.2022 11:22
  • Objavljeno 11.01.2022 u 16:42
tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: Promo

Znatno je poraslo korištenje lijekova za smirenje među medicinskim djelatnicima koji u sve većem broju pokazuju simptome sagorijevanja, anksioznosti, depresije i smetnji u društveno obiteljskom funkcioniranju. S obzirom na to da su oni ključno oružje u borbi protiv pandemije, o ovoj se važnoj temi razgovaralo na online panelu "Burnout liječnika i medicinskog osoblja u svjetlu pandemije Covid-19", organiziranom u sklopu javnozdravstvene nacionalne kampanje za mentalno zdravlje Čujem te#Ispodpovršine, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i u organizaciji Hrvatskog psihijatrijskog društva te Udruge za prevenciju depresije i suicida Životna linija

I nakon dvije godine pandemija uzima sve više maha što se umnogome odrazilo na mentalno zdravlje medicinskih djelatnika. Oni sve više traže pomoć psihijatara, jer dio njih već ima izražene simptome takozvanog burnouta, odnosno, sindroma sagorijevanja na radnom mjestu. Uz to što su psihički i fizički na rubu snaga, dodatno ih pogađa i takozvana infodemija (velika količina lažnih i obmanjujućih informacija) te reakcije dijela javnosti kojima se izražava bunt prema medicini i znanosti. S obzirom na to da je zdravlje medicinara ključno oružje u borbi protiv pandemije, o svemu ovome razgovaralo se na online panelu "Burnout liječnika i medicinskog osoblja u svjetlu pandemije Covid-19", organiziranom u sklopu javnozdravstvene nacionalne kampanje za mentalno zdravlje Čujem te#Ispodpovršine, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i u organizaciji Hrvatskog psihijatrijskog društva te Udruge za prevenciju depresije i suicida Životna linija. Na panelu su sudjelovali doc.dr. Anamarija Petek Erić, psihijatrica sa Zavoda za akutnu i biologijsku psihijatriju i intenzivno liječenje KBC-a Osijek, doc.dr. Tea Vukušić Rukavina, specijalistica psihijatrije s Katedre za medicinsku sociologiju i zdravstvenu ekonomiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. Stipe Drmić, specijalist psihijatar iz Kliničke bolnice Dubrava, prof.dr. Danijela Štimac Grbić, specijalistica javnog zdravstva i voditeljica Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Tin Pongrac, predsjednik i osnivač Udruge Životna linija.

Liječnici, sestre, tehničari i općenito medicinski djelatnici svih profila sve više razvijaju simptome depresije, anksioznosti i burnouta, zbog čega piju više lijekova za smirenje nego prije. Simptomi koje imaju su različiti, ali u kontekstu pandemije svakako spadaju u rizičnu skupinu vezano uz poteškoće u mentalnom zdravlju. Dakle, spadaju pod veliki rizik od burnouta, a uz psihičko iscrpljivanje tu su kronični stres, nesanica, nezadovoljstvo poslom, nemogućnost koncentracije, osjećaj neadekvatnosti na radnom mjestu, mogući razvoj depresije te fizički simptomi poput lupanja srca. Svoja iskustva iz KB Dubrava, koja je dugo funkcionirala kao Covid bolnica, iznio je dr. Stipe Drmić.

tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: Promo

- Od početka smo prepoznali da će biti potrebna pomoć po pitanju mentalnog zdravlja zdravstvenih djelatnika, pa samo organizirali ambulantu za psihosocijalnu pomoć djelatnicima tako da smo napravili program u bolničkom internom sustavu koji smo nazvali "Equilibrium". Kroz njega su se kolege mogli javiti bez uputnice i posve anonimno, no više su bili skloni neslužbeno se javljati za pomoć, a ujedno su znatno manje skloni tražiti pomoć nego njihovi inozemni kolege, što pokazuju podaci iz svijeta. Dakle, javljali su se u manjem postotku nego što je to bilo za očekivati. Drugi val je bio i teži od trećeg jer se došlo do krajnjih granica u smislu vlastitih kapaciteta. U trećem valu imali smo pomoć kolega iz drugih bolnica, i taj timski rad blagotvorno je djelovao da se smanji razina stresa i simptoma kod naših djelatnika. Bilo je to zajedništvo, poput ratnika u rovu – rekao je dr. Drmić istaknuvši i podatke iz istraživanja koje se bavilo mentalnim zdravljem djelatnika respiracijskih centara u Zagrebu i Splitu, a pokazalo je da  su medicinske sestre iz Zagreba imale više simptoma burnouta, anksioznosti i depresije nego njihove kolegice iz Splita te da su općenito liječnici skloniji burnoutu, a sestre anksioznosti i depresiji.

Na ovo sve se nadovezala i doc.dr. Anamarija Petek Erić s iskustvima iz osječke bolnice.

- Nažalost, i mi smo bili suočeni s poteškoćama vezanim za mentalno zdravlje našim medicinskih djelatnika. U prvom valu to nije bilo toliko izraženo, no vrlo brzo smo uspjeli uspostaviti telefonske linije za psihološku pomoć ne samo našim pacijentima, nego i za naše djelatnike. Nije bilo mnogo formalnih pregleda, i tek sad od jeseni suočavamo se s povećanim brojem pregleda i konzultacija medicinskih djelatnika vezano uz anksioznost, depresivnost, iscrpljenje uvjetovano opsegom posla, ali i razdvojenosti od obitelji, financijske poteškoće te poteškoće kod usklađivanja poslovnog i privatnog života. Posljednja faza našeg istraživanja pokazuje da su se ljudi ipak donekle adaptirali na situaciju na poslu, no sada su više naglašene smetnje u društveno obiteljskom funkcioniranju – rekla je tijekom panela doc.dr. Petek Erić, istaknuvši da je na početku epidemije 4,5 posto medicinara s područja istočne Slavonije uzimalo lijekove za smirenje, dok je taj postotak sada skočio na čak 22,4 posto.

Kao što je već spomenuto, medicinare dodatno pogađa i infodemija, a atmosferi straha i panike, iz koje i proizlaze stavovi upereni protiv medicine, svakako su pridonijela i javna prepucavanja stručnjaka, od kojih su neki prezentirali kontradiktorne izjave o virusu i pandemiji. A da bi se sve to svelo na najmanju moguću mjeru, važno je kako medicinski djelatnici iznose informacije u javnosti, istaknula je prof.dr. Tea Vukušić Rukavina.

- Mi stručnjaci moramo biti odgovorni i reagirati na dezinformacije, i kada istupamo u javnost trebamo to raditi na vrlo jednostavan i razumljiv način, da ljude uvjerimo u one pozitivne poruke, da postoje cjepiva i da naglašavamo učinkovitost tih cjepiva, pri čemu trebamo imati jasne pokazatelje i brojke o njihovoj učinkovitosti. Najbitnije je da budemo autentični i iskreni, odnosno, ako se desi nešto negativno, primjerice, ako bude nuspojava sa smrtnim ishodom, o tome treba izvijestiti javnost. Ne smijemo takve informacije skrivati niti bježati od odgovornosti – rastumačila je prof.dr. Vukušić Rukavina ističući da je od iznimne važnosti zdravstvena pismenost nacije koja ni na koji način nije povezana s općom pismenošću te je riječ o nečemu na čemu bismo trebali raditi, odnosno, prosvjećivati i educirati stanovništvo, od djece vrtićke dobi do najstarije populacije.

Iako je Hrvatsko psihijatrijsko društvo na početku pandemije izdalo smjernice za očuvanje mentalnog zdravlja zdravstvenih djelatnika, to nažalost u praksi nije implementirano kako treba. Prof.dr. Danijela Štimac Grbić rekla je tijekom panela da su u borbi s pandemijom bile uspješnije one države koje su imale organizirani sustav sprječavanja burnouta zdravstvenih djelatnika, poput Velike Britanije koja je odmah na početku pandemije prepoznala tu neodvojivost mentalnog i tjelesnog zdravlja.

- U krizi je najvažnije prevenirati akutni stres, a onda sve ostalo. Kod nas je sve bilo obrnuto, mi stalno idemo na smirivanje situacije. Simptome akutnog stresa na radnom mjestu vrlo je važno na vrijeme prepoznati, jer ako se ne prepoznaju razvija se dugotrajni stres koji dovodi do burnouta. To bi trebala prepoznati i naša zdravstvena administracija, jer ćemo tako sačuvati zdravstvene djelatnike koji su nam neophodan resurs. Zdrav medicinski djelatnik je onaj najproduktivniji, i zato treba ulagati u njihovo mentalno zdravlje. Ne može se to ostavljati za poslije, nego treba djelovati sinkronizirano, kako u borbi protiv pandemije, tako i u borbi za mentalno zdravlje medicinskih djelatnika – poručila je prof.dr. Štimac Grbić.

A da je mentalno zdravlje temelj svega te koliko je nužna pravodobna pomoć, pojasnio je Tin Pongrac, čija udruga ima izuzetno pozitivna iskustva u suradnji sa stručnjacima.

- Mi surađujemo prvenstveno sa specijalistima psihijatrije koji su i psihoterapeutski obrazovani. Oni znaju rješavati probleme, tražiti pomoć od kolega, i silno su nam pomogli. Zahvaljujem se svima, bitan faktor je empatija i altruizam. Ovi liječnici koje mi poznajemo pokazali su veliku empatiju i altruizam, što je zaštitni faktor kod suočavanja sa stresom i traumom. Zdravstveni djelatnici  zaslužuju herojski status u Hrvatskoj, i to bi trebalo više naglašavati, kako bi im taj status pomogao da prođu kroz krizu te im dao više snage. Takvim statusom bi im se i država odužila za njihovu pomoć – rekao je Tin Pongrac, još jednom naglašavajući da je nužno što prije osnovati Nacionalni centar za prevenciju suicida.

Iskustva liječnika pogledajte u online panelu:

tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: Promo

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!