Ratovi, rakete i cyber napadi – dobrodošli u novo doba letenja, gdje piloti svakodnevno izbjegavaju zone sukoba, a zračni promet postaje sve skuplji, nesigurniji i nepredvidljiviji. Dok se Bliski istok i Ukrajina pretvaraju u opasne crne rupe na karti svjetskih ruta, piloti i putnici suočavaju se s izazovima kakve zrakoplovstvo još nije vidjelo
U posljednjih nekoliko godina globalni zračni promet pretrpio je šokove kakvi su donedavno bili nezamislivi. Sukobi u Ukrajini, na Bliskom istoku i diljem svijeta prisilili su aviokompanije da mijenjaju rute, otkazuju letove i ulažu milijune u sigurnost. No, novi val prijetnji ne dolazi samo s tla, a piloti danas moraju biti spremni na sofisticirane cyber napade, poput GPS spoofinga, koji mogu zbuniti navigaciju i ugroziti sigurnost svih u zraku.
vezane vijesti
Svaki let je izazov
Od početka rata u Ukrajini, udio svijeta zahvaćenog ratom narastao je za čak 65 posto, što znači da su aviokompanije prisiljene letjeti sve dužim i skupljim rutama, često kroz uske koridore iznad sigurnih zemalja. Primjerice, letovi između Helsinkija i Tokija sada traju i do tri i pol sata duže nego prije, a troškovi i emisije CO₂ rastu iz mjeseca u mjesec, piše Guardian.
Zatvaranje zračnog prostora iznad Rusije i Ukrajine, ali i česta zatvaranja iznad Bliskog istoka zbog raketnih napada, dovela su do kašnjenja, otkazivanja i višestrukog povećanja cijena karata. Samo prošlog tjedna, zbog eskalacije sukoba između Irana i Izraela, desetci letova morali su biti preusmjereni ili otkazani, a najveće svjetske aviokompanije poput British Airwaysa i Singapore Airlinesa povlače se iz regije na neodređeno.
Cyber napad koji može zbuniti i najiskusnije pilote
Novi oblik prijetnje dolazi iz digitalnog svijeta, a riječ je o GPS spoofingu. Riječ je o slanju lažnih GPS signala koji mogu navesti avion da misli kako se nalazi na potpuno drugoj lokaciji. Ova praksa, koja je u posljednje dvije godine porasla za čak 400 posto, osobito je česta u blizini ratnih zona, gdje se koristi za obranu od dronova i projektila, ali često pogađa i putničke zrakoplove.
Piloti javljaju o slučajevima gdje su im instrumenti pokazivali visinu od samo 1500 stopa, iako su zapravo letjeli na 38.000 stopa. Takvi incidenti mogu dovesti do lažnih alarma i desenzibilizacije pilota na sigurnosne sustave, što dugoročno povećava rizik od nesreća. Iako GPS spoofing rijetko izravno ugrožava let, njegova kumulativna šteta može biti ozbiljna – od pogrešnih ruta do gubitka komunikacije i kašnjenja.
Tko plaća cijenu?
Dulje rute znače više goriva, veće emisije i skuplje karte. Prema nekim procjenama, troškovi na pojedinim rutama između Europe i Azije porasli su i do 40 posto, dok su emisije CO₂ skočile za gotovo jednako toliko. Putnici se suočavaju s kašnjenjima, otkazivanjima i višim cijenama, a aviokompanije s gubitkom profita i nepredvidivim operativnim izazovima.
Unatoč svim izazovima, piloti i posade i dalje su iznimno dobro obučeni za krizne situacije. Većina putnika neće ni primijetiti što se događa iza kulisa, ali zrakoplovna industrija prisiljena je ulagati sve više u sigurnost, cyber zaštitu i planiranje ruta. No, kako se globalna karta sukoba širi, pitanje je koliko dugo će ovakav sustav biti održiv.
