Isus se prema predaji utjelovio i umro isti dan kada je Bog završio stvaranje svijeta, 25. ožujka, pa je prema tome devet mjeseci kasnije određen i dan rođenja Sina Božjega. Međutim ovo nije jedina teorija
Iako se dan Isusova rođenja ne spominje u Novom zavjetu, Crkva je prema drugoj teoriji ovaj datum smatrala prikladnim i jer se u to vrijeme noći skraćuju, a dani produljuju, ali ideja za to nije se rodila u njenim redovima.
Uskrs je u vjerskom smislu znatno važniji blagdan od Božića i slavio se od samih početaka kršćanstva. Prvi kršćani nisu uopće slavili Božić, s čime se počelo u 4. stoljeću u tada još uvijek većinski poganom Rimu jer je Crkva, kako se smatra, time nastojala potisnuti njihove praznike.
vezane vijesti
Naime poljoprivrednih radova u zimskom periodu je znatno manje pa se u mnogim kulturama to vrijeme koristilo za svetkovine. U čast boga zemljoradnje Saturna u Rimu su se obilježavale Saturnalije, zimske svetkovine koje su počinjale 17. prosinca. Tih se dana jelo, pilo, kockalo i pjevalo, a rad bi bio u drugom planu, pa su slavili čak i robovi.
Sigillarija, ili svetkovina obilježena razmjenom darova, slavila se 23. prosinca, a dva dana kasnije Rimljani su obilježavali Dies natalis Solis Invicti i slavili božanstva povezana sa Suncem. Taj 25. prosinca Rimljani su smatrali i danom zimskog solsticija i slavili ga kao dan nepobjedivog Sunca, koji se odlukom cara Aurelija počeo obilježavati u cijelom Rimskom Carstvu.
Po toj je teoriji Crkva odabrala 25. prosinca za rođenje Isusa Krista, Sina Božjega koji svijetu donosi svjetlost i spasenje, kao zamjenu za slavlje rađanja nepobjedivog Sunca.
Mnogi će se iznenaditi, ali slavljeničko vrijeme koje prethodi Božiću nije počelo s Milanom, a u prošlosti je čak počinjalo s Martinom. Katolici 11. studenoga slave svetog Martina, nakon čega se nekada u 'četrdeset dana svetog Martina' slavio dolazak Božića, ono što danas znamo kao advent ili došašće.
Trajanje došašća, koje završava na Badnjak, nije fiksno i ovisi o početku koji se uvijek računa od četvrte nedjelje uoči Božića. Običaj je te prve nedjelje zapaliti prvu svijeću na adventskom vijencu i paljenjem dodatne svijeće svake nedjelje odbrojavati vrijeme do Božića.
Početak došašća ujedno je početak crkvene godine, a za vrijeme njegova trajanja Crkva nas poziva da s nadom i čežnjom, otvorenih očiju i srca, dočekujemo dolazak Sina Božjega.
Tijekom došašća održavaju se rane mise zornice koje zbog odricanja od sna imaju pokorničko značenje, ali popularizacijom i komercijalizacijom ovog vrlo važnog vjerskog blagdana u posljednje se vrijeme više značenja pridaje opuštanju, gozbi, veselju i darivanju, čime smo ga učinili sličnijim zimskoj svetkovini iz poganskog Rima.
Advent u Zagrebu
