Znanstvenici su analizirali podatke 104.806 odraslih osoba u Francuskoj i pratili ih u prosjeku nešto više od osam godina. Posebno ih je zanimao fenomen koji nazivaju 'eating jet lag' – svojevrsni prehrambeni jet lag koji nastaje kada se vrijeme obroka tijekom vikenda značajno razlikuje od rasporeda koji imamo ostatak tjedna.

Kod muškaraca se pojavila zanimljiva povezanost

Rezultati su bili posebno izraženi kod muškaraca. Svaki dodatni sat razlike između vremena obroka tijekom radnih dana i vikenda bio je povezan s 14 posto većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti te 21 posto većim rizikom od koronarne bolesti srca.

Povezanost se zadržala i nakon što su istraživači uzeli u obzir kvalitetu prehrane, vrijeme odlaska na spavanje, količinu sna i promjene u ritmu spavanja tijekom vikenda. Kod žena, međutim, ista povezanost nije bila statistički značajna.

To je važan detalj jer studija ne pokazuje da kasni subotnji doručak uzrokuje bolesti srca. Riječ je o opservacijskom istraživanju koje može pokazati povezanost, ali ne i dokazati uzrok i posljedicu.

Ne morate gledati na sat prije svakog obroka

Znanstvenici posljednjih godina sve više istražuju ne samo što jedemo nego i kada jedemo. Hrana je, poput svjetlosti i sna, jedan od signala koji utječu na naš cirkadijalni ritam – unutarnji sat koji sudjeluje u regulaciji hormona, metabolizma i spavanja. To ipak ne znači da doručak, ručak i večeru treba svaki dan jesti u istu minutu.

Povremeno spavanje dulje subotom ili kasnija večera neće automatski narušiti zdravlje. Zanimljiviji je dugoročni obrazac u kojem se cijeli raspored svakoga vikenda pomiče nekoliko sati.

Uz kvalitetu hrane, kretanje i dovoljno sna, čini se da bi i relativno stabilan ritam obroka mogao biti još jedan dio slagalice zdravog načina života.