VRT ZELENA UČIONICA

Iskusite potpuno drugačiji način učenja

Miranda Novak

Miranda Novak

Izvor: Promo fotografije / Autor: promo

Pogledajte kako izgleda Zelena učionica, povrtnjak i višeosjetilni park, smješten na Borongaju, te kako su pokretači projekta i volonteri održali zabavnu i edukativnu radionicu za djecu

Zelena učionica naziv je projekta u nastajanju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. Od Sveučilišta su dobili 1.000 kvadrata zemlje koja će jednim dijelom biti povrtnjak, dok je ostatak zemlje u procesu pretvaranja u višeosjetilni vrt u kojem je već zasađeno više od 60 posto bilja.

Inicijativu ovog sjajnog koncepta pokrenula je dr. sc. Miranda Novak, psihologinja i viša asistentica na Odsjeku za poremećaje u ponašanju ERF-a. Krajobrazni arhitekt Ivan Juratek idejno je razradio projekt i napravio dizajn.

S organizatoricom Zelene učionice razgovarali smo o počecima, eko-radionicama u kojima sudjeluje urbana vrtlarka Andreja Čoh (poznatija kao Zelena Andreja), brojni volonteri, studentice i studenti ERF-a.

Također, u videu pogledajte kako Zelena učionica raste i kako se razvija, te bajkovitu radionicu s djecom iz zagrebačkog dječjeg vrtića Little Star, koju su vodile Vedrana Ćosić i Andrea Bjelić

Svoje dojmove i iskustva u prilogu podijelile su i prof. dr. sc. Antonija Žižak, dekanica ERF-a te Maja Heruc, ravnateljica dječjeg vrtića Zvjezdica (Little Star Kindergarten).

Zelena učionica nije samo vrt, nego je kombinacija višeosjetilnog parka i povrtnjaka, kako ste došli do te ideje?

Moja je ideja prvotno bila pokrenuti sveučilišni vrt. Kada smo na fakultetu počeli razgovarati što bismo sve u sklopu vrta mogli raditi projektno i kako bismo sve aktivnosti u Zelenoj učionici mogli povezati s nastavom budućih socijalnih pedagoga, edukacijskih rehabilitatora i logopeda, ustvari je profesorica dr. sc. Rea Fulgosi-Masnjak predložila da imamo i dio koji je višeosjetilni park. Senzorna integracija je neurobiološka aktivnost koja omogućuje primanje i obradu informacija koje u mozak pristižu iz različitih osjetila. Kako svi svijet doživljavamo putem sedam osjetila, višeosjetilni park i povrtnjak direktno potiču obradu podataka te podržavaju sposobnost integracije podražaja iz okoline i iz vlastitog tijela. Prof. Fulgosi-Masnjak je specijalizirana u području senzorne integracije i ona je jedna od autorica i izvoditeljica projekta višeosjetilnog parka na Jarunu. Bilo je sasvim logično da odmah u susjedstvu Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta možemo imati sve unutar jednog projekta. Tako smo i krenuli sa Zelenom učionicom.

promo

promo

Izvor: Promo fotografije / Autor: promo


Miranda Novak

Jeste li djelomice bili inspirirani i idejom 'osobne' beneficije obrađivanja vlastitog vrta u ovim kaotičnim vremenima 'sumnjivih' vrijednosti?

Naravno! Nekako sam i sama zadnjih nekoliko godina imala potrebu vratiti se zemlji. Moji roditelji žive na selu i moram iskreno priznati da me dok sam bila mala to nije previše zanimalo. Uvijek sam voljela prčkati po vrtu, ali me više vukao grad. Sada mi se nekako događa obrnuti proces, velika unutarnja potreba ka vraćanju zemlji. Mislim da je vrijedno na to potaknuti i studente, i u smislu održivog razvoja, zdrave prehrane, rada s korisnicima, ali i kontakta sa zemljom. Ima tu nešto jako jednostavno, meditativno i lijepo, definitivno se njeguju mala ulaganja, trud, strpljenje, briga i pažnja čega danas ima malo.

Opišite nam sam proces kreiranja i tko je osim vas bio uključen u cijeli projekt?

Nakon prvotne ideje, cijeli je koncept podržalo Sveučilište, točnije prof. dr. sc. Bojan Baletić, prorektor za prostorno uređenje i razvoj Sveučilišta koji nam je odobrio da za Zelenu učionicu na Kampusu Borongaj iskoristimo tisuću kvadrata zemlje. Savjetima mi je još 2013. godine pomogla Cvijeta Bišćević iz udruge Parkticipacija i onda se nekako krajem veljače ove godine sve zarolalo. Dizajn Zelene učionice napravio je sasvim volonterski krajobrazni arhitekt Ivan Juratek koji je moj prijatelj. U kreiranju Zelene učionice puno je sudjelovala i naša dekanica prof. dr. sc. Antonija Žižak, iznimno važne sugestije dala je profesorica dr. sc. Rea Fulgosi Masnjak, a uključivali su se i naši nastavnici koji će dio nastave izvoditi u Zelenoj učionici. Ništa ne bi bilo moguće bez zlatnih savjeta vrtlarice Andreje Čoh, poznatije kao Zelena Andreja, koja nam je održala nekoliko vrtlarskih radionica u sklopu radnih akcija u vrtu. Posebno moram istaknuti i pohvaliti sve studente socijalne pedagogije, rehabilitacije i logopedije koji su se jako razveselili Zelenoj učionici te doprinose volontiranjem, ulaganjem svog vremena, dovode prijatelje, vesele se novim biljkama i velika su podrška.

promo

promo

Izvor: Promo fotografije / Autor: promo


Miranda Novak i Andreja Čoh

Vodite li se eko-principima pri sadnji i uzgoju?

Pri sadnji i uzgoju isključivo pratimo eko-principe i iznimno nam je važno da sve bude organsko kako bismo na kraju imali zdravo povrće i znali što smo uzgojili. Svo sjeme koje smo nabavili je bilo netretirano, Zelena Andreja nam je preporučila da kupimo sjeme Semenarne Ljubljana i Valentin. Sve ostale sadnice nabavljamo kroz donacije od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te manjih rasadnika. Primjerice, velik dio sadnica malina i kupina te nešto presadnica dali su mi moji mama i tata koji se bave uzgojem malina i kupina te imaju ogroman vrt, a presadnice nam je također poklonila gospođa Brankica Solina čija je obitelj poznata po organskoj proizvodnji povrća i klica. Isto tako, kod uzgoja biljaka pratimo plodorede i dobre susjede, malčiramo i koristimo slamu kako bismo zaštitili biljke i spriječili rast korova, a u planu imamo i proizvodnju komposta za naše potrebe.

promo

promo

Izvor: Promo fotografije / Autor: promo

Moram napomenuti da smo gotovo cijelu Zelenu učionicu do sada 'opremali' uz pomoć donacija. Oko toga treba dosta truda i volje da se kuca na različita vrata, no Zrinjevac nam iznimno puno pomaže, donirali su nam dosta stabala, Rasadnik Iva nam je poklonio nešto drveća i grmlja, Botanički vrt dosta sadnica, Bauhaus nam je poklonio vrtnu kućicu, Pevec nam je donirao dosta alata, bilja i drvne građe… Sve se nekako odvija na tom principu dobre volje, ljudi prepoznaju da je riječ o projektu kojem je cilj povezivanje zajednice i ulaganje u kvalitetu života pa svi doprinose koliko mogu.

Kako je proces 'vrtlarenja' dosad imao utjecaj na uključene?

Kako je cijeli projekt tek na začetku, malo mi je teško reći kakav je utjecaj imao. Ono što ipak mogu reći - prije svega, vidi se da se studenti raduju da se u sklopu fakulteta događa nešto što je zajedničko, nekonvencionalno, mjesto gdje smo svi jednaki. U Zelenoj učionici zajedno surađuju i rade studenti, nastavnici, korisnici i ljudi iz lokalne zajednice. Ideju Zelene učionice podržalo je Sveučilište, ali i brojni građani koji su za Zelenu učionicu saznali preko Facebooka, javljaju se, donose bilje, dolaze na radionice, dovode djecu, nude suradnju ili se javljaju s idejama.

promo

promo

Izvor: Promo fotografije / Autor: promo

Tako se i javio Centar za mirovne studije s idejom da se u aktivnosti Zelene učionice uključe i tražitelji azila, što smo rado prihvatili. Isto tako, do sada su u vrtu često bila djeca, ali i korisnici ustanova u kojima rade stručnjaci našeg profila. U budućnosti upravo to želimo: da se u aktivnosti Zelene učionice na tjednoj bazi uključuje sve veći broj korisnika naših ustanova s kojima će uz podršku nastavnika raditi naši studenti.

Je li Zelena učionica otvorena svima? Kako vam zainteresirani mogu pristupiti i svojim akcijama unaprijediti cijeli projekt?

Zelena učionica je otvorena svima i svi su dobrodošli. Ako se sprijateljite sa Zelenom učionicom na Facebooku, možete pratiti događanja, a ako imate neke posebne ideje oko aktivnosti ili pak vam se čini da možemo pokrenuti neku zajedničku suradnju ili pak projekt, pozivamo vas da se javite. U ovom nam trenutku treba drvne građe za povišene gredice i ljudi dobre volje koji bi nam donirali svoje stolarsko umijeće ili pak nas naučili u sklopu neke radionice kako da sanduke za bilje i vrtni namještaj napravimo sami. Kada ćemo imati prve plodove, planiramo i radionicu kuhanja kako bismo imali novu priliku i za stjecanje novih vještina i za kvalitetno druženje.

Neka načelna ideja je da kroz rast samog projekta pokušamo pronaći čak i neke europske izvore financiranja i da u budućnosti osiguramo sredstva koja bi omogućila radno osposobljavanje ili čak i zapošljavanje osoba s intelektualnim poteškoćama. Mislimo da je Zelena učionica potencijalno vrijedna u radu s djecom koja imaju intelektualnih poteškoća ili pak poteškoća poput ADHD-a i autizma. Isto tako, u sklopu Zelene učionice planiramo ostvariti suradnju s Centrima za socijalnu skrb te uključiti mlade kojima je zbog kršenja zakona određena posebna obveza humanitarnog rada. Interes nam je uključiti i građane iz četvrti Vukomerec u kojoj je smješten Kampus Borongaj te ponuditi uključivanje u vrtlarenje nezaposlenima i ostalim skupinama koje su u riziku da budu socijalno isključene.

promo

promo

Izvor: Promo fotografije / Autor: promo



Kao psihologinja koja se bavi edukacijom i rehabilitacijom, opišite nam dobrobiti ovog projekta za djecu i mlade.

Moje područje bavljenja je ustvari prevencija mentalnih i ponašajnih poremećaja te promocija mentalnog zdravlja. Zelena učionica i sve aktivnosti u vrtu dotiču se tog područja po tome što promiču socijalnu koheziju zajednice, promiču volonterstvo, prosocijalni angažman i privrženost, što je ustvari ulaganje u kvalitetu života te razvoj socijalno-emocionalnih kompetencija svih uključenih. Djeca i mladi prije svega uživaju u vrtlarskim aktivnostima i ništa od toga ne doživljavaju kao naporno, već kao igru. Kada napravimo radnu akciju, svi rade koliko mogu i žele, zajedno, no atmosfera je vrlo opuštena i sve se odvija spontano.

promo

promo

Izvor: Promo fotografije / Autor: promo

Pokazalo se da ona djeca koja dođu s roditeljima na ovaj način konstruktivno provode svoje slobodno vrijeme i povezuju se s odraslima i vršnjacima. Stručnim jezikom rečeno, ovakvi projekti predstavljaju ulaganje u razvoj zaštitnih čimbenika za koje se pokazalo da odgađaju javljanje problema u ponašanju ili pak djeluju kao otpornici. Povezanost obitelji i zajednice, njegovanje prosocijalnih vrijednosti i prosocijalnog angažmana djece i mladih u zajednici doprinosi kvaliteti mentalnog zdravlja u odraslosti.

Po vašem mišljenju, postoji li dovoljno dječjih vrtića i škola u Zagrebu uključenih u slične vrste aktivnosti, poput obrađivanja vrtova ili izleta i aktivnosti u prirodnom okruženju. Što se po tom pitanju može pokrenuti, promijeniti?

Koliko mi je poznato, ima dosta vrtića i škola koji imaju nekoliko gredica ili pak školske vrtove, no rekla bih da to često ovisi o entuzijazmu pojedinaca. Naše iskustvo pokazuje da uz iznimno mali trud i angažman svatko može pokrenuti vrt a onda o svemu učiti putem. Sa stručnog i znanstvenog stajališta, bilo bi jako zanimljivo pokrenuti veliki projekt u koji bismo uključili što više odgojno-obrazovnih institucija te tada pratiti kakve sve benefite ima vrtlarenje na kvalitetu života djece i mladih. Lijepa strana svega je da je gotovo sve besplatno tj. da s malim ulaganjima možemo imati zdravu hranu i zdravu djecu i mlade. Sva svjetska istraživanja s područja prevencije pokazuju da su upravo ulaganje u prosocijalni angažman u zajednici, obitelji i školi najsnažniji zaštitni čimbenici.

promo

promo

Izvor: Promo fotografije / Autor: promo



Koja su nova 'holistička' saznanja u pogledu psiholoških terapija koje se nude u Hrvatskoj, a imaju veze s rehabilitacijskim učinkom 'prirodnog' pristupa? I kako vaš projekt korespondira s njima.

Koliko je meni poznato, hortikulturna terapija i rehabilitacija tek se razvija u Hrvatskoj te je jedan od rijetkih poznatih primjera vrt koji je pokrenut u sklopu KBC-a Rebro, za rehabilitaciju pacijenata koji imaju dijagnosticirane psihičke poremećaje.

Ovdje moram naglasiti da se većina nastavnika Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta bavi i stručnim tj. terapijskim i rehabilitacijskim radom u sklopu Centra za rehabilitaciju koji je naša klinička i nastavna jedinica. U sklopu Centra za rehabilitaciju ERF-a u okviru dvanaest kabineta odvija se visokospecijalizirani rad s raznim grupama korisnika, od novorođenčadi s neurorizikom, do osoba s razvojnim poteškoćama, djece i mladih s poremećajima u ponašanju, obiteljima kojima treba podrška pa do osoba treće životne dobi koje su imale moždani udar.

Zelena učionica se uklapa u tretmanske i rehabilitacijske aktivnosti, no može služiti samo kao podrška stručnoj ekspertizi koja često treba biti individualna. Znači, najprije adekvatna i specifična stručna pomoć pa uživanje u Zelenoj učionici koje djeluje rehabilitacijski.

promo

promo

Izvor: Promo fotografije / Autor: promo

Planirate li u budućnosti slične projekte, svojevrsno 'širenje područja borbe' Zelene učionice?

Za sada nam je cilj ispuniti sve ovo što smo si zacrtali. Da bi cijeli projekt zaživio, treba još vremena i truda, tako da će širenje morati još malo pričekati. Ovakva vrsta institucionalnog aktivizma još je uvijek nova i bez obzira što smo puno postigli, ima još ljudi koje moramo osvojiti i uvjeriti da se uključe. Te kada se uključi veći broj korisnika na nekoj redovitoj bazi moći ćemo reći da li smo uspjeli i kakve rezultate imamo. Za sada smo entuzijasti koji se igraju u vrtu na faksu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!