Dupe Killer novi je oblik tehnologije čiji je zadatak pronaći slučajeve povrede industrijskog dizajna, a funkcionira na način da pamti oblik i konfiguracije određenog proizvoda te detektira kopije. Značajno se to razlikuje od otkrivanja krivotvorene robe, pri čemu se trguje ukradenim imenom. Umjesto toga, Dupe Killer djeluje u svijetu u kojem su jedini tragovi vizualni. Naime za krivotvorine se u ovom slučaju tvrdi da su određeni brend, a povreda dizajna oslanja se na njegove ključne značajke, bez spominjanja originalnog proizvoda, te ih je poprilično teško pratiti i ukloniti.

Istraga Dupe Killera počinje provjerom komada odjeće, torbice ili para cipela na zahtjev luksuznog brenda. Stručni tim fotografira određeni predmet iz svih mogućih kutova te se primjenjuje tehnika računalnog vida i strojnog učenja kako bi se izolirale specifične osobine koje dizajn čine prepoznatljivim. To pak omogućava umjetnoj inteligenciji prepoznati te značajke dok pregledava internet. Dupe Killer provlači se kroz milijune fotografija te uočava vizualne sličnosti i bilježi detalje za svako uspješno otkriće, piše Vogue.

Unapređenje tehnologije uspoređivanja fotografija

Sam pristup i princip rada ovog programa predstavlja unapređenje ranijih napora modne industrije. 'Što se tiče same tehnologije, uspoređivanje fotografija postoji već neko vrijeme', rekao je za Vogue Piers Barclay, direktor strategije u Incoprou, službi za zaštitu robnih marki. Brendovima to omogućuje da uz pomoć točnog ili nejasnog podudaranja identificiraju gdje se neovlašteno koriste njihove službene fotografije. No ograničenje ovog pristupa je u tome što ne može pronaći krivotvorene artikle koji se prodaju pomoću novih fotografija te se ne može primijeniti u otkrivanju kršenja pravila brenda po pitanju dizajna.

Zbog toga je, kaže Barclay, strojno učenje sve važnije u širem prepoznavanju problema. Tako, naprimjer, Incopro koristi strojno učenje kao dio svoje tehnologije za optičko prepoznavanje znakova (OCR), što mu omogućava da se tekst na slikama, naprimjer logotip na majici, automatski izdvoji i analizira radi li se o kršenju autorskih prava.

Nevjerojatna sposobnost Dupe Killera

Vogue Bussines navodi da je demonstracija sposobnosti i djelotvornosti Dupe Killera na dizajnerskim cipelama s prepoznatljivom petom, potplatom i prstima ukrašenim draguljima otkrila čak 312 stranica koje prodaju njihove kopije, a tijekom istraživanja skenirano je nevjerojatnih 84,8 milijuna stranica, uključujući Amazon, društvene mreže, među kojima je Instagram, te platforme za preprodaju kao što su Ebay i Depop. U konačnici, program je utvrdio postojanje osnove za poduzimanje 48 pravnih radnji na temelju povrede dizajna.

U središtu umjetne inteligencije nalazi se matematički opis koji određuje koliko je predmet sličan originalu, od nula do sto posto. Specifičnost alata u potpunosti ovisi o korisniku, a Dupe Killer prikazuje samo one zapise koji prelaze granicu dogovorenu s klijentom. No Deloitteova analiza omogućuje pogled na modni svijet iz drugog ugla, rasvjetljavajući kako se šire dizajnerske ideje i mjereći njihov utjecaj na modu u širem pogledu. Naime postoji sekundarna taksonomija vezana uz krivotvorine koju Dupe Killer sastavlja dok pronalazi predmete koji krše pravila i bilježi pretraživane pojmove koje ljudi koriste kako bi pronašli traženi proizvod. Te podatke koriste brendovi kako bi razumjeli i detektirali koji se proizvodi kopiraju, kako kupci pronalaze te dizajne, razmjere kršenja dizajna te same lokacije, uključujući zemlje u koje se prodaju kopije i zemlje u kojima se nalaze njihove internetske stranice.

Neki pak tvrde da kopija dizajna na masovnom tržištu može poslužiti kao svojevrstan kompliment, pa i pomoći u plasiranju originalnog brenda. No kada imitacije preplave tržište, može doći do rušenja reputacije. 'Tržište jeftinih kopija može utjecati na prodaju, kao i na prestiž samog brenda', kaže Rachael Barber, pravna partnerica Deloittea, stručnjakinja za IP i ključno ime Dupe Killera. 'Ako je tržište preplavljeno jeftinim kopijama, to će vrlo često odbiti kupce od toga da izdvoje novac i kupe original', dodaje te kao primjer navodi Burberry u razdoblju 1990-ih, kada je prepoznatljiv print tog brenda imitiran na svemu, od bejzbolskih kapa do dječjih kolica.

Poduzimanje radnji nakon otkrivanja povrede intelektualnog vlasništva

Kada se detektiraju kopije, o samom brendu ovisi što će se dalje događati. Neki bi mogli poduzeti pravne radnje protiv najvećih prekršitelja. Drugi bi mogli pričekati nekoliko mjeseci i vidjeti kako će se razvijati stvari. Najtvrdoglavije tvrtke, često one s dubokim džepom, nastoje slijediti svaki otkriveni slučaj kršenja i 'očistiti' tržište od kopija. Oduka o poduzimanju pravnih radnji ovisi o brojnim čimbenicima koji mogu prevagnuti na jednu ili drugu stranu, a oni uključuju potencijalnu štetu kad je u pitanju ekskluzivnost robne marke i njezin utjecaj na prodaju, trošak parničnog postupka, vjerojatnost uspješne tužbe, ali i potencijalnu odštetu. Nakon detektiranja kršenja dizajna Dupe Killer daje preporuku za djelovanje, uz smjernice o tome što treba učiniti uzimajući u obzir lokalno zakonodavstvo, sličnost dizajna i obujam trgovanja.

Naknade ne bi trebale odbiti male dizajnere. Naime, prema riječima Barber, možda su upravo ti brendovi smislili nešto novo, kultno i jedinstveno što se dobro prodaje te se u skladu s time i kopira ili imaju određeni dizajn koji im je iznimno važan. Iako cijena korištenja Dupe Killera nije poznata, Vogue Bussines smatra da za neovisan brend ona može biti pristupačna. Tvrtke za koje se utvrdi da su krive za povredu dizajna mogu biti strogo kažnjene, osobito unutar EU-a. Takve tvrtke mogle bi biti natjerane platiti sve pravne pristojbe te za svaku dobit ostvarenu nezakonitom prodajom, a može im biti naređeno i da unište neprodane proizvode.

Razlika između Europe i SAD-a

I dok je Europska unija uspostavila solidnu zaštitu za dizajnere u Europi, provođenje mjera za kršenje prava u SAD-u teži je proces. Kako bi zaštitile svoje intelektualno vlasništvo, robne marke oslanjaju se na podnošenje zahtjeva za spore i skupe patente za dizajn ili na obilježja vizualnog izgleda - zaštitu koja se nudi kada se izgled i dojam proizvoda razlikuju od originala. Prema iskustvu Barber, europske dizajnerske kuće usredotočuju se samo na velike kršitelje u SAD-u. Europske modne kuće oklijevaju ući u proces izrade patenta u SAD-u za dizajne koji će ionako na kraju sezone biti suvišni, ostavljajući im onda obilježje vizualnog izgleda kao jedinu opciju za sudski spor. A za tu odluku poticaj mora biti poprilično velik.

Pravni sporovi mogu dugo trajati. Naprimjer, očekuje se da će u lipnju američki Vrhovni sud donijeti zaključak u slučaju protiv H&M-a koji je pokrenula tvrtka za tekstilne uzorke Unicolors, u kojoj se navodi da je švedski brend neovlašteno koristio jedan njihov geometrijski uzorak. Slučaj je pokrenut 2016. godine i prošao je kroz niz žalbi, uključujući 9. okružni sud, koji je presudio u korist H&M-a 2020. godine.

Mali brendovi

Mali brendovi najčešće su žrtve prevara što se tiče kopiranja i krađe intelektualnog vlasništva jer u pravilu ne raspolažu s dovoljno resursa koji bi im omogućili poduzimanje pravnih postupaka protiv tvrtki koje kradu njihove proizvode. Čak i nakon što se utvrdi kršenje troškovi poduzimanja pravnih radnji mogu biti previsoki. Deloitte naplaćuje usluge Dupe Killera prema 'dizajnu' korisnika. Naprimjer, dizajner se može baviti zaštitom intelektualnog vlasništva širokog spektra, poput skupa tekstilnih uzoraka koji se protežu kroz čitavu kolekciju, ili se može usredotočiti na specifičan dizajn, poput potplata cipela.

Robne marke u sve većoj mjeri posvećuju pažnju kršenju prava intelektualnog vlasništva, što sve češće nadilazi granice pukog kopiranja i krivotvorenja. Prema riječima Barber, današnji brendovi puno ulažu u marketing i društvene mreže, no ako ne prate i ne rješavaju probleme kršenja prava intelektualnog vlasništva, onda izravno ne štite ni ta ulaganja ni svoje kupce.