ZARAZNA NAPETOST

Hvata li vas stres od tuđeg stresa

  • Autor: tportal.hr
  • Zadnja izmjena 14.11.2011 13:09
  • Objavljeno 14.11.2011 u 13:09
stres

stres

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock

U uredu se napetost mogla rezati nožem, nerijetko kažemo. Nova istraživanja pokazuju da je doista tako i da nam tuđi stres jednako šteti kao i pasivno pušenje - i jedno i drugo udišemo od drugih

Do prije šest mjeseci, Julie Hall voljela je svoj posao. Radila ga je tri godine, odgovorno mjesto u kadrovskoj službi. Onda je stigla nova šefica – i sve se okrenulo naglavce.

'Isprva je ostavljala dobar dojam, premda se činila pomalo napetom, što sam objašnjavala posljedicom novog i odgovornog posla', kaže Julie, 38-godišnjakinja iz Wimbledona:

'Ali ubrzo je postalo jasno da je ona od onih ljudi koja lako podliježe stresu od svega i svačega. Kad je neraspoložena, što je uvijek slučaj, mrmlja ispod glasa, pa onda naglas psuje. Ali ako joj ponudite pomoć, uvrijedi se.'

Može li stres doista biti zarazan? Istraživanje objavljeno prošlog tjedna, koje prenosi Daily Mail, podržava tu teoriju. Rezultati ukazuju da stres može biti zarazan kao obična prehlada i moguće je pokupiti uznemirenost drugih ljudi. Zato, ako sjedite pokraj gunđavog kolege koji se uzrujava oko najmanje sitnice, to vas može umoriti više nego vaš vlastiti posao i vaše brige.

Profesorica psihologije Elaine Hatfield kaže da se ‘pasivni’ stresmože vrlo brzo proširiti radnim mjestom. Njezina studija pokazuje da kao spužve upijamo emocije drugih ljudi – bile pozitivne ili negativne, na način koji ona naziva emocionalna zaraza.

Dijelom preuzimamo stres našeg kolege u nastojanju da se poistovjetimo s njima. Ali očaj koji smo preuzeli od drugih odrazit će se na nas puno više nego li očekujemo. Ponekad čak i fizički – nesvjesno preuzimamo govor tijela osobe pod stresom – pogrbljena ramena ili namrštene obrve.

'Sada brinem o poslu na način na koji nikada prije nisam i to se prelijeva na moj život u obitelji. Ne volim ići na posao, ne spavam dobro i napetija sam no ikad', zaključuje Julie.

Thinkstock

Thinkstock

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock

Moramo povećati otpornost na stres

Njezin primjer svakako nije usamljen. Stres se uspeo na jedan od najčešćih razloga dugotrajnih bolovanja radnika u Britaniji: zajedno uz moždani i srčani udar, rak i probleme s leđima. Stres se toliko proširio da klinike na otoku otvaraju posebne odjele za liječenje posljedica stresa. Oni koji pate od tih sindroma imaju teškoće sa spavanjem, bude se u tri ujutro, uvijek su umorni.

Dok stres obično ima jasne i vidljive uzroke – strah od otkaza, previše obaveza, loši radni rezultati – on također može biti posljedica previše stresnih ljudi u najbližoj okolini.

'Stres drugih ljudi bez sumnje utječe na nas. Mi osjećamo i prepoznajemo emocionalna stanja drugih – to je prirodna empatija. Govor tijela, geste, lice, boja glasa… Sve to mogu biti indikatori stresa', zaključuje dr Andrew Parker, psiholog iz Londona.
Prema istraživanju profesorice Hatfield, žene su mnogo podložnije zarazi tuđim stresom. 'One mnogo bolje osjećaju tuđe osjećaje.'

I to nije samo na poslu, lako možemo podleći brigama svojih prijatelja. Ili napetosti koje donose vijesti s malog ekrana.
'Stalno sam slušala o nezaposlenosti, burzama koje padaju, potresima i poplavama i postajala sam sve nervoznija. Na mom se poslu ništa nije promijenilo, moju kuću nije odnijela bujica, ali počela sam se osjećati kao da se to može dogoditi svakog trenutka. Probudila bih se usred noći uvjerena da mi je radno mjesto ugroženo. Tako sam odlučila prestati pratiti vijesti', svjedoči za Daily Mail jedna Engleskinja.

I psiholog dr Parker primijenio je sličnu metodu: 'Davno sam prestao slušati vijesti na radiju. Grozne vijesti prije doručka – to nije dobar početak dana.'

Mnoštvo je takvih malih stvari koje možete poduzeti kako biste se zaštitili od preuzimanja stresa, kaže dr Parker: 'Jednako kao što možemo osnažiti imunitet protiv prehlade ili gripe, možemo ojačati otpornost na stres.'

Najprije, savjetuje on, odijelite tuđi stres od svoga. 'Ako ste u blizini osobe koja je pod stresom, racionalizirajte situaciju, pokušajte razumjeti što se osobi događa. A zatim se povucite u racionalnost i ne dopustite da njegove/njezine emocije obuzmu i vas. Često je dobro i fizički se odmaknuti – otići po kavu, čaj, gledati kroz prozor ili prošetati oko zgrade.'

Naravno da ćete htjeti pomoći, pogotovo ako je riječ o nekom bliskom. Ali tu se treba čuvati sindroma utopljenika, koji nerijetko spasioca povuče za sobom na dno. Uključit ćete se u tuđi problem s prijedlogom kako da se riješi. Ako uočite da vaš sugovornik/ica nastavlja govoriti bez stvarne volje da priskoči rješavanju i raščišćavanju, morate se odmaknuti jer će vas zaraziti svojom negativnošću.

A što nam je činiti ako nam se čini da cijeli ured ide ravno u brodolom, s mnoštvom uposlenika koji su izvan sebe od stresa?

Vrlo često, kod zaposlenika se razvija obrazac ponašanja u kojem nesvjesno osjećamo da moramo djelovati kao da smo pod stresom, da bi se vidjelo da dovoljno radimo. Posljedica je da svi trče kao muhe bez glave, u situacijama u kojima to nije potrebno. Kada ured zahvati takva klima, važno je da to u sebi osvijestite – to je prvi korak u odolijevanju psihozi.
Zatim, ako je pred vama kolega/ica koja paničari, ili se odmaknite ili recite nešto pozitivno o situaciji. Stvari često nisu toliko grozne koliko se čini i na to je dobro upozoriti. I pozitivan odnos također može biti zarazan.

Na kraju – nije dobro uvijek kriviti druge. Jesmo li sigurni da upravo mi sami ne spadamo među kliconoše stresa? Možda naši kolege s posla navečer pate zbog negativizma kojim smo ih opteretili tijekom dana?

'Malo svijesti o samome/samoj sebi i dobar odnos sa okolinom je ono što vam tu treba', kaže doktor Parker: 'Objavite ljudima da ste pod stresom i dopustite im da vam pomognu. Na taj način, umjesto zloćudnog virusa, stres ćemo pretvoriti u snagu koja nam pomaže.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi