MOŽE LI GORE?

Hrvatsko tržište automobila urušilo se za 42,5 posto

  • Autor: Novi list
  • Zadnja izmjena 06.02.2009 10:24
  • Objavljeno 06.02.2009 u 09:00
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Kratko i jasno – katastrofa. Hrvatsko tržište osobnih automobila, kako izvješćuje agencija Promocija plus, čiji su podaci apsolutno vjerodostojni s obzirom da svoje izvještaje temelje na podacima MUP-a o broju registracija automobila u pojedinom mjesecu, u siječnju ove godine, u odnosu na siječanj 2008, zabilježilo je nevjerojatan pad od 42,5 posto!

U podacima o fizičkom prometu to izgleda ovako: lani je u siječnju registrirano 7.246 automobila, a ove godine 3.083 manje, odnosno ukupno 4.163 automobila. Kako bismo došli do relevantnih komparacija, zavirili smo u arhivu Promocije plus gdje slične podatke pronalazimo na – početku stoljeća. Primjerice u siječnju 2000. godine prodano je 3.620, u istom mjesecu godinu dana kasnije 3.235, a i 2002. godine u siječnju i veljači uočavamo lošiju prodaju: 3.613 te 3.808 automobila.

Od banane do panike

Sjetimo li se tadašnjeg općeg političkog-gospodarskog okruženja, odnosno činjenice da je Hrvatska tada zapravo bila na samom početku uspostavljanja realnog tržišnog gospodarstva i stabilne političke situacije, jasniji su nam razmjeri ekonomske katastrofe koja nas je zadesila početkom 2009. godine.

No je li baš tako? U razgovoru s vodećim ljudima automobilskih kuća čiji proizvodi zauzimaju više od polovine ukupne prodaje u Hrvatskoj, strelice nezadovoljstva se odapinju prema političarima i medijima. Naime, kako prema relevantnim podacima o stanju hrvatskog gospodarstva ni u kom slučaju ne može biti riječ o padu koji bi nadilazio 40 posto, automobilski gospodarstvenici smatraju da je na njihove loše rezultate uvelike utjecala panika koju su mjesecima sustavno stvarali mediji i političari svojim nespretnim izjavama.

Od znamenite premijerske banane, oporbenih preuveličavanja jer po njihovom banalnom razmišljanju za krizu su krivi vodeći političari pa što brojke budu lošije, to će se oni lakše vratiti na vlast do, moramo i to priznati, crnih medijskih balona kojima je kriza bila lajtmotiv od studenoga do današnjih dana.

Jer i mediji, poput oporbenih političara, razmišljaju: što mi gore pisali, to ćemo se bolje prodavati, a to se, naravno, nije pokazalo točnim jer je prestrašeni narod smanjio i kupnju novina.

Moglo bi se reći da su siječanjski rezultati, kako nam je istaknuo Agan Begić, direktor agencije Promocija plus te dulje od desetljeća jedan od vodećih analitičara hrvatskog automobilskog tržišta, uglavnom posljedica straha odnosno prenošenja krize iz medijskih objava, koja se prelila u razgovore u našim domovima i uredima te blokirala investicijske inicijative, među koje spada i kupnja automobila. Točnije, ovako loši siječanjski rezultati prodaje automobila za sada su tek djelomično odraz stvarnih ekonomskih poremećaja. Uz ove psihološke faktore na lošu prodaju su utjecali i neki vrlo konkretni kao što su  nepovoljniji uvjeti kreditiranja, istaknuo je Begić.

Vrlo slično mišljenje dijeli i menadžment PZ Auta, automobilske kuće u čijim salonima se prodaje najveći dio automobila marki Audi, Škoda, Seat i Volkswagen, a koje potpisuju članovi uprave Franz Lohinger i Vedran Prasnikar. Oni su nedavno, apsolutno uvažavajući goleme globalne gospodarske probleme, istaknuli i ovo: 'Stavovi politike i medijsko izvještavanje o gospodarskim katastrofama dovode do nepotrebnog stvaranja osjećaja nesigurnosti kod stanovništva. Utjecaj na ponašanje glede investiranja i potrošnje mogu se predvidjeti. Pad potražnje dovest će mnoga poduzeća, a povezano s time i mnoga privatna kućanstva, u gospodarske teškoće.'

Katastrofična razmišljanja

Uprava PZ-a je svakako u pravu, jer da je primjerice siječanjska prodaja automobila zabilježila realni pad od 10-ak posto, u Hrvatskoj bi se prodalo 2.500 automobila više, što ima golem učinak i na hrvatski proračun. Uzmemo li da je po svakom od tih 2.500 automobila na ime poreznih davanja izgubljeno po 20 tisuća kuna, hrvatski je proračun oštećen za 50 milijuna kuna! I to samo u siječnju. Što nas tek čeka.

'Pa ne bih se baš složio s katastrofičnim razmišljanjima', nadovezao se Begić, 'kako će se ove godine hrvatsko tržište automobila smanjiti za 40 posto. Moramo, ako ništa drugo, pričekati rezultate za veljaču koji će ipak eliminirati neke negativnosti iz siječnja pa ćemo biti bliže točnijim procjenama. Za sada je nemoguće tvrditi bilo što, a da bi bilo utemeljeno na realnim, relevantnim podacima.'

Što se pak tiče PZ Auta, a na njihovom su tragu i mnogi drugi s kojima smo razgovarali, realni pad hrvatskog tržišta morao bi se kretati između 10 i 20 posto, što znači da će se ove godine prodati između 75 i 83 tisuće automobila, što će značiti pad od 10-ak tisuća vozila. No bude li značajnijih negativnih prinosa u turizmu, realno gledajući, jednoj od rijetkih grana domaćeg gospodarstva direktno involviranoj u međunarodne tokove, i do Hrvatske bi mogla stići istinska kriza koja će na jesen stvoriti novi pad prodaje automobila. Stoga bi ipak bilo realnije procijeniti da će pad prodaje na kraju 2009. biti – 20 posto.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi