Broj novih prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj i dalje je u padu, treći tjedan zaredom, no bolnice su i dalje znatno opterećene, a broj hospitalizacija i teških slučajeva ove je sezone višestruko veći nego lani, pokazuju podaci Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ)
U sezoni gripe 2025./2026., zaključno s 11. siječnja, u Hrvatskoj je zaprimljeno ukupno 36.320 prijava oboljelih, od toga 2375 prijava u drugom tjednu ove godine. Iako se bilježi pad broja novih prijava, epidemiolozi upozoravaju da to ne znači i smanjenje pritiska na zdravstveni sustav.
vezane vijesti
Bolnice su i dalje pune
Od početka sezone zbog gripe je na bolničko liječenje zaprimljena 1621 osoba, a njih 113 bilo je u jedinicama intenzivnog liječenja. To je višestruko više nego u istom razdoblju prošle sezone, kada su zbog gripe hospitalizirane 302 osobe, od kojih 22 u intenzivnoj skrbi. Upravo su teški slučajevi i komplikacije razlog zbog kojega su bolnice i dalje pune, unatoč manjem broju novootkrivenih oboljelih.
Najveća stopa prijava gripe u drugom tjednu ove godine zabilježena je u Karlovačkoj i Ličko-senjskoj županiji, a kao i ranijih godina, najviše obolijevaju djeca predškolske i školske dobi. Najniža stopa incidencije bilježi se među osobama starijima od 65 godina, no upravo su starije osobe i kronični bolesnici najugroženiji kada je riječ o teškim oblicima bolesti.
Od listopada do siječnja 36.000 prijava, u istom razdoblju lani niti 3.000
Ova sezona gripe počela je znatno ranije nego prethodnih godina. Od listopada do sredine siječnja zaprimljeno je više od 36 tisuća prijava, dok ih je u istom razdoblju prošle sezone bilo tek 2847. Takav rani i nagli porast, navode stručnjaci, doveo je do brzog opterećenja bolničkog sustava, osobito u prosincu.
Tijekom aktualne sezone do sada je prijavljeno 29 smrtnih ishoda povezanih s gripom i njezinim komplikacijama. Stručnjaci pritom upozoravaju da je teško precizno odrediti koliko je smrti izravno uzrokovano gripom, a koliko je riječ o posljedicama pogoršanja postojećih bolesti ili komplikacija poput upale pluća i sepse.
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu, u posljednjem tjednu 22 posto testiranih uzoraka bilo je pozitivno na virus gripe. U svim pozitivnim uzorcima detektiran je virus gripe tipa A, pri čemu u subtipizaciji dominira podtip H3N2.
Epidemiolozi ističu da se, unatoč padu broja novih prijava, i dalje očekuje sporije rasterećenje bolnica, jer teški slučajevi gripe često zahtijevaju dulje liječenje i intenzivnu skrb.
Koji su prvi simptomi?
Prvi simptomi gripe najčešće se javljaju naglo i mogu biti intenzivni već u prvim satima infekcije. U početnoj fazi bolesti organizam reagira općim simptomima koji upućuju na virusnu infekciju, a najčešći su:
- nagli porast tjelesne temperature (često iznad 38 °C)
- izražena malaksalost i osjećaj iscrpljenosti
- bolovi u mišićima i zglobovima
- glavobolja i osjećaj pritiska u glavi
- zimica i tresavica
- suhi, nadražajni kašalj
- grlobolja i promuklost
- curenje ili začepljenost nosa
Ovi simptomi obično se razvijaju brzo i razlikuju gripu od obične prehlade, koja najčešće ima blaži i postupniji tijek.
