Endometrioza je bolest koja pogađa žene u reproduktivnom razdoblju sve do menopauze, a o svojoj su dugogodišnjoj teškoj borbi s njome iskreno progovorile i mnoge slavne i poznate osobe, poput Ivane Kindl, kćeri Relje Bašića - Nike Bušić Banić, nekadašnje Miss Universe Olivije Culpo, autorice HBO-ove hit serije 'Girls' Lene Dunham, komičarke i glumice Amy Schumer, glazbenice Halsey, modne ikone Alexe Chung…

Lijepa Olivia, koju prati nevjerojatnih 5,2 milijuna ljudi na Instagramu, o svom je problemu otvoreno progovorila prije dvije godine, kad se podvrgnula laparoskopskoj operaciji.

'Poznajem puno onih koji imaju endometriozu, zato sam toliko glasna o ovoj temi. Takvi bolovi nisu normalni! Svi vi koji imate endometriozu, znam da vas često uhvati depresija, usamljenost koja je česta u ovakvim uvjetima, jer bol koju osjećate teško je opisati ljudima koji se nikada nisu suočili s time. Teško je kada bol postane kronična, a nitko vam ne daje prave odgovore niti vas razumije. Trudit ću se širiti svijest o endometriozi. Zapamtite - niste sami i budite i dalje tako snažni!' poručila je tada poznata ljepotica.

O ovom zdravstvenom problemu, koji uvelike utječe na kvalitetu života, popričali smo s poznatom ginekologinjom s višegodišnjim iskustvom, dr. sc. Ivanom Pentz iz Poliklinike Fleur u Zagrebu.

'Endometrioza je upalna imunološka bolest u kojoj dolazi do premještanja funkcionalnog dijela sluznice maternice (endometrija) izvan njezine šupljine. Možemo reći da se tkivo maternice premješta 'na druga mjesta' te nastavlja tamo rasti. Ime je dobila po jednome od tri dijela stijenke maternice, a to je endometrij. Jedna je od najučestalijih benignih bolesti današnjice. Smatra se da svaka deseta žena pati od endometrioze. Od nje uglavnom boluju žene u reproduktivnom razdoblju sve do menopauze', kaže dr. Pentz.

Uzroci bolesti nisu u potpunosti razjašnjeni

Endometrij je, objašnjava ginekologinja, unutarnja sluznica maternice koja odgovara na cikličke promjene hormona tijekom menstrualnog ciklusa.

'Međutim dijelovi endometrija mogu se naći izvan šupljine maternice na različitim lokacijama i u organima unutar zdjelične ili abdominalne šupljine te na tim udaljenim mjestima odgovarati na cikličke podražaje hormona i 'krvariti', stvarajući veće ili manje ciste. Tako tkivo endometrija možemo pronaći na jajniku, jajovodu, mokraćnom mjehuru, stijenci zdjelice, a kod žena koje su rodile u području ožiljka od epiziotomije ili carskog reza. Rjeđe tkivo endometrija zaluta i pojavi se na plućnoj ovojnici, ošitu, bubregu ili slezeni. Sami simptomi bolesti prvenstveno ovise o mjestu 'nasađivanja' materničnog tkiva, kao i o veličini stvorenih cisti', objašnjava ginekologinja.

Uzroci bolesti, dodaje, nisu u potpunosti razjašnjeni.

'Uzroci su najvjerojatnije kombinacija više faktora: genetika, imunološka disfunkcija, upalna reakcija… Prva, već ranije navedena upravo je ona vezana uz premještanje tkiva maternice izvan njezinih anatomskih granica (u druge dijelove tijela). Pretpostavlja se da retrogradnim tijekom menstrualne krvi kroz jajovod stanice endometrija bivaju prenesene u trbušnu šupljinu, a kroz limfu i krv to se tkivo može preseliti na udaljenija mjesta u tijelu. Druga je pretpostavka povezana s embrionalnim razvojem. Treća mogućnost u razvoju endometrioze ima svoje uporište u imunološkoj teoriji. Podloga ove teorije je činjenica da žene koje imaju endometriozu mogu imati abnormalne reakcije imunološkog sustava. To može biti posljedica endometrioze ili sama endometrioza može se pojaviti kao posljedica disfunkcionalnog imunološkog sustava. Dokazano je da žene s endometriozom imaju veću vjerojatnost razvoja nekih autoimunih bolesti, kao što su Hashimotov tireoiditis, Gravesova bolest, sistemski lupus, fibromijalgija, reumatoidni artritis, psorijaza itd. Također, celijakija i sindrom iritabilnog kolona dva su upalna stanja koja imaju uspostavljene veze s endometriozom', kaže dr. Pentz.

Dijagnoza se potvrđuje biopsijom

Što se tiče obolijevanja od ove bolesti, veći je rizik kod osoba s takvom obiteljskom anamnezom.

'Mogućnost obolijevanja od endometrioze veća je kod onih žena u čijem obiteljskom stablu u prvom koljenu netko već ima endometriozu. Također, žene koje odgađaju rađanje, žene sa skraćenim menstrualnim ciklusom (kraćim od 27 dana) ili s izrazito dugim menstruacijskim krvarenjem (više od osam dana) te žene s blažim ili težim anomalijama genitalnog trakta čine skupinu s povećanim rizikom za endometriozu. Najčešća prosječna dob u kojoj se dijagnosticira endometrioza je 27. godina života, iako se ona može pojaviti puno ranije, i kod adolescentica. Danas se smatra da je dijagnoza endometrioze kod adolescentica podcijenjena (zanemarena). Iako svaka bolna menstruacija kod adolescentice ne znači i prisutnost endometrioze, kod adolescentica s trajnim bolovima u donjem trbuhu treba uvijek misliti na nju. Osim toga, uz endometriotske bolove primijećena je kod adolescentica učestalija pojava anksioznosti i depresije. Općenito se smatra da 10-15 posto žena koje menstruiraju između 25. i 44. godine boluje od ove bolesti. Također, 25-50 posto neplodnih žena ima endometriozu', upozorava ginekologinja.

Što se tiče liječenja, prvo započinje simptomatsko liječenje skupinom protuupalnih lijekova, najbolje nesteroidnih antireumatika.

'Liječenje se općenito prilagođava dobi pacijentice, simptomima i želji za očuvanjem plodnosti. Najčešće se koristi neki oblik hormonskog liječenja jer se pokazao najučinkovitijim neinvazivnim oblikom terapije kojim se bolest može držati pod kontrolom. Svrha je ove terapije da se minimalizira ili potpuno ukine mjesečno krvarenje uz atrofinizaciju (stanjivanje) žljezdanog epitela kako bi se spriječilo punjenje endometriotskih žarišta', objašnjava dr. Pentz.

Na dijagnozu se, dodaje, posumnja na osnovi tipičnih simptoma, ali ona se potvrđuje biopsijom, obično pomoću endoskopskih pregleda zdjelice, crijeva ili mjehura.

'Drugi manje invazivni postupci, kao što su ultrazvuk i MR, također se koriste u dijagnozi te praćenju bolesti i njezine proširenosti. Moguće ju je dokazati i biokemijskim metodama ispitujući serumske biljege (serumski karcinomski antigen i antiendometrijska protutijela). Tipični simptomi s kojima se pacijentice javljaju su nelokalizirana bol u zdjelici, bol u srednjoj liniji zdjelice prije ili tijekom menstruacije, bolovi pred kraj menstrualnog krvarenja te bolni spolni odnosi. Međutim bol tijekom menstruacije ipak je najčešći razlog za posjet ginekologu. Ovisno o anatomskom razmještaju tkiva maternice, simptomi koji nisu povezani s maternicom su bol prilikom defekacije, osjećaj nadutosti, krvarenje iz crijeva u doba menstruacije, bol prilikom mokrenja, pojava krvi u urinu. Nasađivano tkivo maternice na površini jajnika tvori na tom mjestu ciste promjera od dva do 10 centimetara. One mogu puknuti ili iz njih može curiti tekući sadržaj, pa se javlja izrazita bol u trbuhu', kaže ona.

Dijagnosticiranje endometrioze u nekim slučajevima traje godinama

Nije rijetko, upozorava, to da dijagnosticiranje endometrioze u nekim slučajevima traje godinama.

'Kako je to 'tiha bolest', većina žena koje žive s endometriozom pati i ne znajući da je imaju, a simptome pripisuju nekim drugim razlozima. Nije kod svih žena moguće dokazati endometriozu npr. ginekološkim pregledom ili vidjeti ultrazvučnom pretragom. Samim time, ona ostaje dugo neliječena s mogućnosti za napredak i pojavu raznih komplikacija', rekla je.

Mnoge se žene zbog endometrioze muče i sa začećem.

'Samom činjenicom da je endometrioza upalna imunološka bolest, povećana razina upalnih medijatora u zdjelici i promijenjeni imunološki odgovor smanjuju mogućnost prirodnog začeća. Žene koje imaju endometriozu spadaju u skupinu s povećanim rizikom od razvoja neplodnosti. Između ostalog, kod tih žena postoji povećana vjerojatnost disfunkcije ovulacijskog ciklusa i zbog hormonske neravnoteže. Endometrioza je usko povezana s povećanom razinom ženskog spolnog hormona - estrogena. U nekih žena može se pojaviti i stanje opisano kao 'dominacija estrogena', uz posljedični nedostatak progesterona, što utječe na plodnost. Osim toga, povećane razine estrogena mogu uzrokovati disfunkciju štitnjače, otežani gubitak kilograma i poremećeni metabolizam šećera. Na kraju, kod žena s anatomskim promjenama u zdjelici uzrokovanih prisutnošću velikih cisti koje uništavaju tkivo jajnika, uz moguća oštećenja jajovoda i pojavu priraslica, značajno je smanjena mogućnost naročito prirodnog začeća. Međutim navedeni mogući razlozi ne nastaju istodobno u razvoju endometrioze kod jedne osobe te težina i oblik bolesti variraju od žene do žene, kao i mogućnost začeća', kazala je.

U nekim se slučajevima preporučuje i operativni zahvat.

'Umjereni do teški slučajevi endometrioze najučinkovitije se liječe odstranjenjem što je moguće više usadaka, čuvajući pri tome reproduktivni potencijal. Obično se radi o velikim cistama na jajniku ili o puno malih žarišta koja kompromitiraju funkciju reproduktivnog sustava. Odstranjivanje maternice s jajnicima trebalo bi ostaviti za bolesnice koje imaju upornu bol u zdjelici i čija je reproduktivna funkcija završena. Endometrioza je kronična bolest s kojom treba naučiti živjeti, međutim bolove svakako ne treba ignorirati i trpjeti, treba što prije potražiti pomoć jer dugotrajno bolno stanje može dovesti do anksioznosti i depresije. Drugo, uz odgovarajuću terapiju bolest se može dosta dobro držati pod kontrolom u većini slučajeva te je najbolje savjetovati se s liječnikom o onome što je najbolja mogućnost za svaku pojedinu ženu', istaknula je dr. Pentz.