Vodimo vas u Palaču Erdödy-Drašković koja se otvara za javnost

Na samom otvaranju govorit će dr. Snješka Knežević i ravnateljica Državnog arhiva u Zagrebu doc. dr. sc. Živana Heđbeli, a otvorenje će svojim nastupom uveličati violinistica Katarina Kutnar i gitarist Lovro Peretić koji će izvesti nekoliko skladbi. Već su tiskani plakati i deplijani na nekoliko jezika, a posjetitelji će moći, uz najavu, razgledati i velebnu palaču Erdödy-Drašković , koja je zbog svoje povijesne i umjetničke vrijednosti vanjskog dijela, ali i unutrašnjosti, registrirana kao začajni spomenik kulture, odnosno, kao nepokretno kulturno dobro.

'Zagreb treba shvatiti da ima svoj arhiv i da je njegova uloga u našim životima iznimno značajna, jer su arhivi ambasadori budućnosti', ističe ravnateljica Arhiva Živana Heđbeli, dodajući da većina ljudi ne razumije važnost rada arhiva i arhiviranje građe te kao pozitivan primjer navodi brojne značajne povijesne knjige o Zagrebu, koje su nastale upravo na temelju samozatajnog rada arhivara u nekadašnjim pismohranama.

'Svi mi imamo pravo na našu povijest, to je temeljno ljudsko pravo, a da bismo to pravo ostvarili moramo međusobno surađivati', nastavlja. 'Primjerice, u socijalizmu, koje se temeljilo na društvenom vlasništvu, u arhive je po sili zakona dolazila sva građa gdje je bila obrađena, čuvana i kasnije se mogla istraživati. Danas, u kapitalizmu, u arhive dolazi samo građa iz tijela javne uprave, odnosno, ona koja je financirana iz proračuna, dok privatne pravne osobe, poput udruga, novina i banaka nemaju obvezu slanja građe u arhive što može rezultirati potpunim gubitkom te građe, a time i gubitka dijela povijesti te do krivotvorenja povijesti.'

Kao primjer gubitka građe navela je privatne novine i časopise, pokrenute u nezavisnoj Hrvatskoj, koji su propali i od kojih nisu ostali tragovi jer privatni izdavači nisu imali zakonsku obvezu pohranjivanja materijala u arhive.

'Hoćemo da i privatne pravne osobe poput banaka shvate važnost rada arhiva i arhiviranja građe i da razumiju da je njihova pismohrana bitna za buduće istraživače, koji će jednog dana pisati, recimo, Povijest zdravstva', poručila je Živana Heđbeli, dodajući da je ovo tek početak i da u budućnosti planiraju otvoriti i suvenirnicu, postaviti klupe i slično što je u skladu sa svjetskim trendovima dostupnosti i otvorenosti arhiva građanima.