Kako piše Guardian, izložba se pripremala pet godina jer je, prema riječima kustosice Lare Goodband, jugozapad Engleske dobro mjesto za usredotočiti se na gljive. 'Ovdje imamo odlične vremenske uvjete za njih – toplo je i vlažno”, rekla je Goodband i dodala da su ljudi ondje posebno povezani s gljivama.

Okuplja se od ekologa koji proučavaju njihovu ulogu u zdravlju tla, preko rejvera koji uživaju u halucinogenim svojstvima nekih gljiva do pripovjedača koji se koriste bajkovitim asocijacijama na žabnjake i druge gljive, navode.

Uz suvremena umjetnička djela izloženi su primjerci smrdljivog stršljenovca i gljiva iz roda ptičjih gnijezda. Goodband je rekla da je zanimanje za gljive posljednjih godina naglo poraslo, dijelom i nakon uspjeha knjige Entangled Life Merlina Sheldrakea, koja tvrdi da gljive nude ključ za razumijevanje planeta, piše Guardian.

Jedan od aduta izložbe jest zvučna instalacija Jasona Singha, glazbenika, skladatelja i DJ-a koju je nazvao The Intelligence Below.

Singh je satima boravio u dvije devonske šume, Fingle i Yarner, gdje je za svoje djelo koristio biofeedback senzore za mjerenje električne aktivnosti koja dolazi iz micelija – korijenolikih mreža gljiva – te ju je pretvorio u zvuk. Tvrdi da su sve note koje se čuju prijevodi napona koji emitira živo biće.

'Ovo je glazba koju stvara živi sustav gljive. Zanima me ideja da sva živa bića proizvode vibracije i da vibriraju. Ovo je način da pokušamo uskladiti se s drugim živim bićima i povezati se s njima', kazao, a piše isti izvor, istaknuvši da je čarobno biti u prostoru i snimati gljive.

Posjetitelji izložbe moći će vidjeti i akvarelne studije Beatrix Potter, posuđene iz muzeja Victoria and Albert. Njezin je rad za života bio zanemaren, ali ga suvremeni mikolozi danas priznaju i cijene.

U njihovoj se blizini nalazi novije djelo umjetnice Jo Pearl pod nazivom In Balance, nadahnuto gljivom Potteromyces asteroxylicola, koja je 2023. dobila ime po Potter nakon što je identificirana u zbirkama Prirodoslovnog muzeja.

Još jedno novo djelo napravila je Gemma Anderson-Tempini, koja je surađivala sa znanstvenicima MRC Centra za medicinsku mikologiju Sveučilišta u Exeteru kako bi izradila kartu vlastitog mikobioma – gljiva koje žive u ljudskom tijelu. Iašla je u devonski krajolik kako bi prikupila komadiće crvenog pješčenjaka iz Exmoutha i čokoladnosmeđe tlo iz Killertona, koje je samljela kako bi napravila vodene boje kojima je naslikala svoje djelo. Vjeruje da je to prvi takav rad.

'Gljive su moderne, ali Sheldrake i ostali ostali su izvan tijela – u šumama i tlu. Ovo djelo okreće pogled prema unutra', kazala je.