NAJBOLJA KNJIGA FIKCIJSKE PROZE

Nagradu Fric dobio Darko Cvijetić za roman 'Schindlerov lift'

30.01.2020 u 19:44

Bionic
Reading

Darko Cvijetić dobio je književnu nagradu Fric za roman ‘Schindlerov lift’

Književna nagrada Fric za najbolju knjigu fikcijske proze tjednika Express uručena je u četvrtak u Zagrebu Darku Cvijetiću za roman ‘Schindlerov lift’, knjigu nevjerojatne razorne moći, koja se u ovogodišnjoj konkurenciji po mišljenju žirija izdvojila snagom metafora i pjesničkih slika u priči o porazu ljudskosti.

  • +15
Darko Cvijetić dobitnik je književne nagrade Fritz Izvor: Pixsell / Autor: Sandra Simunovic/PIXSELL

Obrazlažući nagradu na posebnoj svečanosti u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu, predsjednica prosudbenog žirija Biljana Romić kazala je kako je riječ o knjizi izvanredne poetske komprimiranosti, koja autoru omogućuje da sav besmisao zbilje oko sebe sažme u izričaj koji ‘što je ogoljeniji, to snažnije pogađa čitalački empatijski logos’.

‘Sve je u tom nevelikom romanu, nevjerojatne razorne moći rekao bi Danilo Kiš, veliko i sazdano na metaforama i pjesničkim slikama. Tridesetak poglavlja, od kojih je svako priča za sebe, gradi neku vrstu omnibusa u rasponu od onoga tko nije ispričao priču do onoga tko ju je ispričao, uz dramski prolog koji nas odmah udara u pleksus, i epilog koji taj mrak ne osvjetljuje’, rekla je Romić.

Koristeći lift marke Schindler u ‘crvenome soliteru’, sagrađenom sredinom 70-ih godina prošloga stoljeća u Prijedoru u Bosni i Hercegovini, kao metaforu uspona i pada, ‘onoga gore i onoga dolje, života prije i poslije, skučenoga prostora susreta i rastanaka’, a neboder kao metaforu zbroja raznolikih sudbina, nacija i vjera, Cvijetić na devedesetak stranica pred očima čitatelja pokazuje kako se ruši jedan svijet - svijet radničkoga uspona, te se prelama ‘u tragediju komšiluka koje gubi svoju ljudskost onog časa kad se svede na naciju i ni zeru više’.

‘Jednostavnom, tečnom, gotovo lakom rečenicom, izrazito preciznom, izbrušenom; dokumentirajući, bilježeći, izbjegavajući patetičnost, poetskom repetitivnošću i suspregnutom, potkožnom emocionalnošću, autoru ne preostaje drugo, nego da sebe i nas riječima i pričama oslobodi koncentrata zla koji se staložio u tom trenutku poraza ljudskosti na putu od prizemlja do trinaestoga kata jednog nebodera koji je razderao svaki nebeski utopistički privid raja i 'raje'‘, mišljenje je žirija pročitano na dodjeli.

Darko Cvijetić (1968.) prijedorski je pjesnik, dramatičar, redatelj i prozaist. ‘Schindlerov lift’ (Buybook, 2018.) njegov je roman prvijenac.

Primivši nagradu, koju mu je uručio član uprave sponzora nagrade Atlanic grupe Srećko Nakić, Cvijetić je kazao kako mu je velika čast i ogromno zadovoljstvo biti dobitnik književne nagrade koja je ime dobila po nadimku ‘najoštrijeg pera naše moderne pismenosti - Miroslava Krleže’.

‘Ako bih tražio točku dodira između moje malenkosti i veličajnosti mudroga Frica, našao bih je u velikoj inventuri nesporazuma koji započinju pitanjima identiteta a dovršavaju se u isprskanosti rovovskim blatom – bilo galicijskim ili bosanskim, dovršavaju se, dakle, u dubokoj antiratnosti’, rekao je Cvijetić.

‘Riječima samoga Krleže, 'rat ima nečeg prljavog od prljavog provincijalnog cirkusa'. I meni se, kao i Krležinom junaku iz 'Na rubu pameti', dogodio udes viđenja svijeta, udes gađenja užasima jednog izvitoperenog sustava vrijednosti i moranje zapisivanja. Tako se rodio roman 'Schindlerov lift', nakon stotina pjesama i tisuća kazališno-pjesničkih jurišanja na nebo’, dodao je.

Zahvalio je žiriju i tjedniku Express na nagradi, te citirajući riječi Paula Celana ‘Tko hoda na glavi, taj pod sobom ima nebo kao bezdan’, zaključio: ‘Možda su te čuvene Celanove riječi najbliže mojem osjećanju jezika i svijeta, mojoj dubokoj potrebi da se u neknjiževno doba svijet vidi drukčijim nego bi on želio da ga se gleda, da se svijet vidi u punini svoje sumanute izvrnutosti’.

Književnom nagradom Fric učinili ste me vrlo, vrlo ponosnim i dali mi časnu obvezu pisanja radi spašavanja hoda na glavi, doveli me u dostojanstvenu blizinu veličanstvene utopije književnosti, poručio je Cvijetić.

Urednik kulture Expressa Igor Vikić, ujedno i član žirija, čestitao je pobjedniku, žiriju na obavljenom velikom poslu, te svima koji sudjeluju u kreiranju te važne književne nagrade.

‘Težak izbor, teška godina, ali ugodna za čitanje. Svakako i pohvalna za hrvatsku kao i za regionalnu književnost, koja se ne predaje. Ne podilazi nego nastoji ispraviti i ukazati na stvarnost u kojoj živimo. Bez kompromisa’, rekao je Vikić. ‘Jedino žalim što se više naslova ne može pohvaliti s književnom Nagradom Fric za 2018/19. Nadam se da će tako težak izbor biti i dogodine’, dodao je.

U žiriju za dodjelu nagrade ove su godine još bili glumica Lana Barić, povjesničar Hrvoje Klasić, ginekolog Dubravko Lepušić i književna kritičarka Jagna Pogačnik.

Pobjednički je naslov izabran između 52 razmatrana, od kojih se ukupno 13 profiliralo u širi a šest u uži krug izbora za nagradu. Uz ‘Schindlerov lift’, to su ‘Isijavanje’ Namika Kabila, ‘Poštovani kukci i druge jezive priče’ Maše Kolanović, ‘Skica u ledu’ Josipa Mlakića, ‘Stranka’ Bojana Žižovića i ‘Pacijent iz sobe 19’ Zorana Žmirića.

Dobitniku je uručen novčani iznos od 75 tisuća kuna (bruto), te, u referenci na Miroslava Krležu kao žiroskopa svojega vremena, skulptura savršeno balansiranoga žiroskopa koji se, jednom pokrenut, može vrtjeti zauvijek, a čiji dizajn potpisuje kolektiv Đ 24 (Bojan Krištofić, Sven Sorić i Hrvoje Spudić).

Glavni urednik Expressa Igor Alborghetti zahvalio je upravi toga lista na podršci i sluhu za umjetnost, te sponzorima koji omogućuju da nagrada bude tako izdašna. Čestitao je svim nominiranim autorima koji koristeći ‘najsjajniji alat ljudske kreativnosti - pisanje’ pridonose misiji Expressa i njegovog časopisa za književnost BestBooka u okupljanju ljudi koji vole i cijene književnost.

Dosadašnji dobitnici nagrade Fric su Damir Karakaš za roman ‘Sjećanje šume’, te Jurica Pavičić za roman ‘Crvena voda’.

Izvor: Društvene mreže / Autor: YouTube