Tema o hrvatskom jeziku predmet je javne rasprave unazad dvadesetak godina, a nerijetko te rasprave završavaju šamaranjem primjerima poput pravila o pisanja neću ili ne ću. Umalo je i ova organizirana u Saboru tako završila, jer je razgovor koji je Dragutin Lesar inicirao s namjerom propitivanja treba li Hrvatskoj taj zakon, završio tako da je njegovom stranačkom kolegi Nikoli Vuljaniću, koji se zapitao je li hrvatski jezik uopće normiran, jezikoslovac Mirko Peti pojasnio da postoje priručnici – pravopis, gramatika i rječnik – kojima se to dokazuje.

Od desetak prisutnih na raspravi, tek su se spomenuti profesor na Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje Peti i Barbara Kryžan Stanojević sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta izjasnili da takav zakon nije potreban, jer su sva pitanja koja bi on regulirao, prema sadašnjem nacrtu Lesara i Hrvatskih laburista, ionako već regulirana nizom drugih zakona. Drugi par postola je, moglo se čuti, to što se zakoni ne poštuju, niti imaju predviđene sankcije za prekršitelje koji, primjerice, nekom poslovnom objektu daju strano ime.

Književnik Josip Pavičić je, trostruko prekoračivši predviđeno vrijeme za izlaganje, istaknuo da je dosad sustavno onemogućavan razgovor o temi zakona o jeziku te da je svaka slična inicijativa bila minirana i povezivana s praksom NDH. Njegove riječi potakle su Maju Matković iz Večernjeg lista da ustvrdi da smo izgubili jezično tlo pod nogama i postali prljava jezična kolonija, a donošenje zakona svakako bi osnažilo hrvatski jezik.

Ravnateljica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Dunja Brozović Rončević kazala je da nikad ne bi podržala zakon o jeziku, no da svakako podržava zakon o uporabi jezika. Kao i ostali prisutni jezikoslovci, prigovorila je Dragutinu Lesaru da prijedlog zakona koji im je dostavio treba proći lekturu, a osvrnula se i na pitanje imenovanja domaćih festivala. Prisjetila se svoje davnašnje izjave kojom je od Ministarstva kulture tražila da prestane financirati Motovun Film Festival jer nema dvojezični naziv, odnosno, jer nije nazvan u duhu hrvatskog jezika. Svoju inicijativu ponovila je i na ovom skupu. Njezino malo dulje izlaganje prekinuo je kolumnist Večernjeg lista Milan Ivkošić koji je ustvrdio da je jezična ekonomija kod žena drukčija nego kod muškaraca te podržao Lesarovu inicijativu i kratko dometnuo da će zakon biti apsurdan ako neće sadržavati sankcije te ako ga neće provoditi vlast koja će brinuti o hrvatskom suverenitetu, što sada nije slučaj, istaknuo je. Kazao je i da se zalaže za pooštrenje predviđenih sankcija za prekršitelje.

U prilično jednostranoj raspravi na koncu je zaključeno da je potrebno organizirati javnu raspravu o Zakonu koji je Lesar inicirao, i to kad on uđe u saborsku proceduru. Tada bi, kako je na početku rasprave napomenuo profesor Peti, trebalo pozvati jezikoslovce i stručnjake sa sveučilišta, HAZU, Matice hrvatske i ostalih.