INTERVJU: SLAVICA ĆURKOVIĆ

'Strastveno vjerujem u važnost dječje knjige'

17.04.2013 u 13:46

Bionic
Reading

S direktoricom Festivala dječje knjige 'Monte Librić' razgovarali smo o novostima i zanimljivostima ovogodišnjeg programa, kao i o obilježavanju stogodišnjice prvoga izdanja 'Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića' Ivane Brlić Mažuranić

Šesti 'Monte Librićodržat će se od 20. do 26. travnja, u pulskoj Zajednici Talijana – Circolu.

U središnjim programima 'Librića' predstavit će se najznačajniji suvremeni hrvatski pisci romana za djecu, brojni inozemni pisci, te značajni inozemni i domaći ilustratori. Uz glavni program, tu su i brojni popratni programi: slušaonice i radiočitaonice, animacije, igrani i animirani filmovi, scenske igre, kazališne predstave, lutkarske igre, glazbeno scenski performansi, literarna putovanja, ali i stručni skupovi i prezentacije u kojima će sudjelovati pedagozi i knjižničari iz cijele Hrvatske.

Novost su radionice animacije i izrada booktrailera, u kojima će djeca moći pokazati vlastiti umjetnički izričaj, kao osobni doživljaj pročitanog teksta. Festival i ove godine nastavlja suradnju sa Zajednicom Talijana te su prisustvo talijanskih autora i dvojezičnost dijela programa posebnosti koje afirmiraju suživot dviju kultura na istome prostoru.

O programu i zanimljivostima ovogodišnjeg 'Monte Librića' razgovarali smo s direktoricom Festivala Slavicom Ćurković

Recite nam najprije kakva je institucionalna veza festivala 'Sa(n)jam knjige u Istri' i vašeg 'Monte Librića'?

Riječ je o vezi koja nije samo institucionalna iako naravno obje manifestacije organizira Udruga Sa(n)jam knjige u Istri. 'Monte Librić' stvorila je ekipa 'velikog' sajma. Igrajući se topografijom i toponimijom Pule i njezinih sedam brežuljaka, smišljen je naziv 'Monte Librić' kao imaginarno brdo knjiga za djecu. 'Sa(n)jam knjige' poznat je po tome što se autore i knjige predstavlja na nepredvidljiv način, u nekim programima knjiga je polazište ne samo za književnike, već o njoj progovaraju i na svoj način je tumače, slikari, filmski redatelji, glazbenici, performeri... I na 'Monte Libriću' smo poželjeli takvu atmosferu te preuzeli velik dio koncepta prosinačkog sajma. Zaigrali smo se s dječjim autorima koji su neizmjerno kreativna bića sklona likovnosti, animaciji, lutkarstvu i dječjem svijetu i stvorili književni festival za djecu. Prve četiri godine program se odvijao istovremeno s 'velikim' sajmom, međutim s vremenom, kako je 'Librić' rastao idejno i koncepcijski, otvorio se prostor za samostalan nastup i tako smo prošle godine stigli do prvog samostalnog izdanja. Iako se prostorno i vremenski odvojio, i dalje ga stvara ista sajamska ekipa, i kao takav i dalje je nerazdvojiv od 'Sa(n)jam knjige u Istri'.

'Monte Librić' je festival dječje knjige, kakve su njegove sličnosti i razlike spram drugih svjetski poznatih takvih festivala?

Sličnost je zasigurno u ideji da se promoviraju najnovija izdanja, sagledavaju nove perspektive stvaralaštva, kao i cjelokupna knjižna produkcija za djecu. Svaki festival dječje knjige mjesto je susreta ne samo čitatelja već i autora, nakladnika, urednika, knjižara. Ako govorimo o velikim sajmovima poput Međunarodnog sajma knjige u Bologni koji zaslužno nosi epitet najboljeg i najvećeg, onda govorimo o manifestaciji poslovnog karaktera na kojoj izlažu sve relevantne svjetske izdavačke kuće, a poseban naglasak je na prodaji autorskih prava. Naša ideja bila je stvoriti autorski sajam dječje knjige i ravnopravno okupiti i male i velike hrvatske nakladnike. Možda smo manji, opsegom, brojem nakladnika i naslova od, recimo bolonjskog sajma, ali festivalski dio iznimno je bogat. Predstavljamo hrvatske i talijanske autore za djecu, osmišljavamo radionice, scenske igre, animacije. Programi se odvijaju istovremeno na tri scene koje su vizualno privlačne djeci. Djelomično, programske cjeline dvojezične su i u njima se na vrlo spontan način isprepliću hrvatski i talijanski jezik s dijalektalnim bogatstvima. Posebnost je to Pule i Istre, autentičnost koja odražava kulturni identitet našeg grada. Mislim da smo po tome jedinstveni. No najveća poveznica svih festivala i malih i velikih, rekla bih, strasno je vjerovanje u važnost dječje knjige.

Što biste istaknuli kao posebne zanimljivosti ovogodišnjeg festivala?
Istaknula bih izložbu ilustracija 'Pijev život' Tomislava Torjanca u Galeriji Cvajner. Osebujnost i stilsku originalnost ovog izuzetnog umjetnika imamo priliku vidjeti i na ovogodišnjem plakatu 'Monte Librića' čiju je ilustraciju oblikovao Mauricio Ferlin. Od ove godine festival će ostaviti svoj trag i u knjigama. Slikovnica 'Pio i Pepe: Ako nije onda je', prva je knjiga Biblioteke Montelibrić i izlazi u sunakladništvu Udruge Sa(n)jam knjige u Istri i Petikata. Protagonisti knjige su petipogodišnji Pio i triipogodišnji Pepe, dječaci koji nas kroz svoju svakodnevnicu vode neočekivanim i duhovitim odgovorima na pitanja, svojstvenima dječjim, neiskvarenim viđenjima svijeta. Iskričave iskaze Pia i Pepea, potaknuo je, saslušao i zapisivao tata Mauricio Ferlin, za vizualni izgled slikovnice zaslužni su Danijel Žeželj koji je tekst ilustrirao, te Stanislav Habjan koji je slikovnicu složio i oblikovao.

Izdvojila bih i gostovanje Kestutisa Kasparavičiusa, litvanskog dječjeg pisca i ilustratora, autora mnogih prekrasnih knjiga. Sljedeće godine namjera nam je tematski obuhvatiti ilustracije u dječjim knjigama i stvoriti pravi međunarodni festival autora za djecu. Najava takvog usmjerenja 'Librića' upravo je gostovanje Kasparavičiusa, ovogodišnjeg počasnog autora Festivala.

Zanimljiva je i suradnja s pulskim Teatrom Naranča. Kreativan, mlad i snažan tim Teatra Naranča uvelike će pridonijeti bajkovitosti 'Librića' svojim kazališnim igrama i uprizorenjima klasičnih bajki.
Tu su još i naši prijatelji iz Čarobnjakovog šešira, pravi ulični čarobnjaci koji već danima performiraju na štulama i najavljuju nadolazeći festival. Na samom 'Libriću' pojavljuju se i drugi kostimirani likovi poput Bake Librić koja je postala sinonim za priče prije spavanja, te vesele Librice koje će na svoj osebujan, autentičan način voditi sve festivalske programe.

Kako sagledavate poziciju suvremenog dječjeg romana kod nas? Što mislite, kolik je 'prostor književne slobode' realiziran kroz stalno ispreplitanje stvarnog i nestvarnog, o čemu će na ovogodišnjem festivalu raspravljati dječji književnici, književni teoretičari i pedagozi…

Ove godine po prvi put na 'Monte Libriću' određujemo temu kao polazište programa. Po nazivom Nestvarna stvarnost govorit ćemo o granici između stvarnog i nestvarnog u dječjem romanu, ali i o poziciji suvremene romaneskne produkcije. Proza za djecu, rekla bih, slijedi onu za odrasle, problematizira društvena pitanja poput droge, alkoholizma, zlostavljanja, virtualnog druženja, govori o odnosu mlade osobe u obitelji i društvu. Spomenula bih i značajnu produkciju fantasy romana, pojavu 'natprirodne' proze koja je u tijesnoj vezi sa svjetskim trendovima i sveprisutnim podilaženjem mladim čitateljima. Književna sloboda ovisi o autoru, koliko će netko relativizirati književnu i stvarnu zbilju pitanje je njegovog osobnog izraza, te hoće li, recimo, dotaknuti tradicionalno ili napraviti odmak spram tradicije i stvoriti novi izričaj.

U okviru Nultoga dana pripremili smo okrugli stol pod nazivom U potrazi za romanom na kojem ćemo raspravljati o suvremenom hrvatskom i talijanskom dječjem romanu, ali i o klasicima koje ne zaboravljamo. Kolika je uloga proze u dječjem poimanju stvarnosti govorit će se s aspekta književnosti i knjižničarstva te aspekta samih književnika i ilustratora. Program smo pripremili u suradnji s Gradskom knjižnicom i čitaonicom Pula, Knjižnicama grada Zagreba – Centrom za dječju knjigu, te Odjelom za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru.

Ove godine obilježavamo stogodišnjicu prvoga izdanja 'Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića' Ivane Brlić Mažuranić. Namjeravate li u svom programu obilježiti tu godišnjicu?

Godina 2013. posebno je značajna u Hrvatskoj, u lipnju navršit će se točno sto godina od izlaska iz tiska prvog izdanja pustolovnog romana 'Čudnovate zgode šegrta Hlapića' Ivane Brlić Mažuranić. Tema i žarište ovogodišnjeg, 6. 'Monte Librića' prate i ovu važnu obljetnicu. Svijet koji ocrtava Ivana Brlić Mažuranić najčešće govori o pravednosti, potrazi za istinom, odanosti, pustolovinama i dobronamjernim nestašlucima, i u nama je ostavio neizbrisiv trag. Naravno da ćemo ovako veliku obljetnicu obilježiti i kroz naše programe. U suradnji s Centrom za dječju knjigu izložit ćemo plakate svih izdanja 'Šegrta Hlapića', a u okviru izložbe čitat će se dijelovi knjige na talijanskom jeziku koju priprema Università degli Studi di Trieste pod mentorstvom Ljiljane Avirović. Naš partner, Dječji program Hrvatskog radija priprema radionicu Igra čudesnih zvukova u kojoj će uz pomoć zvukova i dječje mašte smišljati nove zaplete i svršetke Ivaninih 'Priča iz davnina'.

Obilježje vašeg festivala je i suradnja sa Zajednicom Talijana? Kako će se ta suradnja odvijati ove godine?

Prisustvo talijanskih autora i dvojezičnost dijela programa posebnosti su ovog festivala. Hrvatska i talijanska kultura, kao i hrvatski i talijanski jezik prirodno žive na ovim prostorima jedan uz drugog, a talijanska nacionalna zajednica jedna je od izvornih etničkih zajednica, koja je snažno doprinijela kulturi i unikatnoj višejezičnosti ovih prostora.  Pokrovitelj talijanskog programa na 'Libriću' je Zajednica Talijana Pula, partner koji nam je pružio veliku pomoć pri realizaciji programa i, što je najvažnije, osigurao osebujan prostor za stvaranje dječjeg knjiškog grada - kultni pulski Circolo.

Uz predstavljanje talijanskih autora Corrada Premude i Alfreda Stoppe posebno ističem gostovanje Livia Sossia, profesora dječje književnosti na sveučilištima u Kopru i Udinama. On će zajedno s Katalin Kiss i Mariom Pezzeta predstaviti hrvatskim nakladnicima natječaj Il Concorso Estroverso. Radi se o natječaju za talijanski i friulanski prijevod hrvatskih autora. Uz predstavljanje talijanskih autora posebno ističem dvojezične radionice talijanskih dijalekata koje se govore u Istri: vodnjanski, baljanski i rovinjski koje realiziramo u suradnji s Odjelom za studij na talijanskom jeziku Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

Ove smo godine započeli još jednu značajnu interkulturalnu suradnju s Università degli Studi di Trieste - Dipartimento di Scienze Giuridiche, del Linguaggio, dell'Interpretazione e della Traduzione. Na kraju moram zahvaliti i Ministarstvu kulture RH, Istarskoj županiji i Gradu Puli. Bez njihove podrške ne bismo mogli imati ovakvu stabilnost festivala i ovako bogat program.