Zajednica Talijana grada Rovinja inicirala je projekt 'Očuvanje nematerijalne baštine Rovinja kroz Ekomuzej batana', a prihvatilo ga je Povjerenstvo za nematerijalnu kulturnu baštinu koje djeluje pri Ministarstvu kulture. Sva potrebna dokumentacija, posebni UNESCO-vi obrasci i vizualni materijali pripremljeni su zajedničkim radom lokalne zajednice Rovinja, te stručnjacima iz Etnografskog muzeja Istre i Ministarstva kulture.

Sustavno očuvanje nematerijalne baštine promiče se u svijetu već više od desetljeća, a naročito od stupanja na snagu 2005. godine UNESCO-ve Konvencije za zaštitu nematerijalne kulturne baštine koja je bila sastavljena 2003. godine. Konvencija obvezuje zemlje potpisnice na poduzimanje svih potrebnih mjera kako bi se krhka tradicijska znanja, vještine i običaji prenosili na mlađe generacije i time spriječilo njihovo propadanje ili nestajanje uslijed brojnih negativnih učinaka uzrokovanih globalizacijom.

Tradicija koja je nastajala stoljećima pruža zajednicama i pojedincima osjećaj identiteta, kontinuiteta i pripadnosti, a svjedok je brojnih kulturnih i društvenih utjecaja i izvor jedinstvenih iskustava i znanja čije bi nestajanje bilo nenadomjestivo. Stoga je svako nastojanje na očuvanju tradicije posebno značajno, naročito kada zajednica i pojedinci postanu svjesni vrijednosti baštine čiji su nositelji i svojim trudom pridonesu njenom očuvanju, daljnjem prenošenju i uključenju u suvremeni način života, kao što je slučaj s projektom 'Ekomuzeja batana'.

Projekt 'Ekomuzeja batana' primjer je uspješno provedene ideje lokalne zajednice na očuvanju nematerijalne baštine grada Rovinja stoga je predložen UNESCO-u za upis na posebnu listu najboljih projekata očuvanja nematerijalne baštine u svijetu. Kroz brojne aktivnosti, projekte i nove ideje nositelji rovinjske baštine čuvaju je, prenose i prezentiraju, a suradnjom sa stručnjacima raznih disciplina (etnologija, povijest, itd.) osiguravaju kvalitetu i dugoročnu održivost svog projekta.

U oblikovanju prvotne ideje koju su pokrenuli Marino Budicin, Valerio Drandić and Riccardo Bosazzi od početka je sudjelovala Dragana Lucija Ratković, stručnjakinja na području kulturnog menadžmenta i muzeologije. Tako je koncept 'Ekomuzeja' kao živog muzeja koji uključuje cijeli Rovinj i u kojem sudjeluje cijela zajednica s različitim aktivnostima postao način na koji se uspješno upravlja lokalnom kulturnom baštinom, te je ta činjenica razlog za predlaganje ovoga projekta za upis na UNESCO-ovu svjetsku listu najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine.

'Očuvanje nematerijalne baštine Rovinja kroz Ekomuzej batana' prva je nominacija iz Hrvatske za UNESCO-vu svjetsku listu najboljih projekata očuvanja nematerijalne baštine

Inače, na Reprezentativnoj listi nematerijalne kulturne baštine čovječanstva Hrvatska ima upisanih 13 nematerijalnih dobara: Zvončare s područja Kastavštine, Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja (Istarsku ljestvicu), Festu svetog Vlaha, Procesiju za križen s Hvara, Čipkarstvo iz Hvara, Paga i Lepoglave, Umijeće izrade tradicijskih dječjih igračaka Hrvatskog zagorja, Običaj kraljice/ljelje iz Gorjana, Medičarstvo kontinentalne Hrvatske, Sinjsku alku, Nijemo kolo, Bećarac, Klapsko pjevanje i Mediteransku prehranu, a na Listi nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita 1 dobro: glazbeni izričaj ojkanje.

Dok Reprezentativna lista ima za cilj podizanje svijesti o važnosti očuvanja nematerijalne baštine, lista ugrožene, hitne zaštite ima za cilj pomoći u stvaranju uvjeta za daljnje prenošenje nematerijalne baštine. Jedan od ciljeva Konvencije, osim upisivanja na liste, je i međunarodno umrežavanje kultura i zemalja, stoga je i Hrvatska sudjelovala u zajedničkim multinacionalnim nominacijama Mediteranske prehrane upisane 2013. na Reprezentativnu listu s Ciprom, Grčkom, Italijom, Marokom, Portugalom i Španjolskom i Jurjevskim običajima (zajedno s običajem Ederlezi) za koju se još čeka odluka o upisu krajem 2014. s Turskom, Srbijom, Makedonijom, Rumunjskom i Moldavijom.

Na listi zaštićenih nematerijalnih dobara u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske nalazi se 135 dobara. Osim potvrde važnosti tih nematerijalnih dobara, njihov upis u Registar potiče i njihovo očuvanje, te je Ministarstvo kulture putem javnog natječaja za potrebe u kulturi od 2008. do 2014. poduprlo više od 300 projekata prezentacije, prenošenja i dokumentiranja upisanih nematerijalnih dobara.