IZLOŽBA FOTOGRAFIJA

Prizori Falkuše, barke iz mitskih vremena

  • Autor: Mario Bošnjak
  • Zadnja izmjena 26.10.2012 12:45
  • Objavljeno 26.10.2012 u 11:04
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Izložba fotografija istaknutog foto marinista Ive Pervana u Muzeju Mimara naslovljena 'Falkuša – rota palagruzona' iznimno je dojmljiv prikaz čudesnoga stroja pokretana samo elementima prirode i čovjeka, vjetrovima i olujama, žuljevima i znojem ribarskim

Ivo Pervan prišao je projektu oživljavanja komiške ribarske tradicije tako da je minuciozno fotografski pratio sva važna maritimna zbivanja od samoga porinuća stopostotne, jedan kroz jedan replike zadnje komiške falkuše, nazvane Comeza-Lisboa (1997.) pa sve do dana današnjega.

Pervan inače poznat kao istaknuti foto marinist objavio je tridesetak autorskih fotomonografija, u više od šezdesetak bio je koautor, a uz to imao je nebrojeno izložbi, a ponajviše je snimao za promidžbu turizma, pa su tako plakati s njegovim motivima, u koautorstvu s dizajnerom Borisom Ljubičićem, osvajali i svjetske nagrade.

Sav taj rad uz jadransko priobalje i otoke, pejzažiranje, ali i neizostavno uočavanje i kreativno objektiviziranje detalja, takav je da upravo ta nepregledna množina njegovih motiva kao da je zaprijetila da njegov sjajni marinizam, preko turističkoga glamoura, prijeđe u manirizam. Na sreću to je spriječeno njegovim možda dosad fotografski najzrelijim ciklusom i to na temu mitske ribarske barke falkuše. Tu je potpunoma iskazao zavidne fotografijske performanse da bi prikazao kakva je značaj reinkarnirane gajete falkuše, ta jedinstvene komiške barke, kako po izvedbi tako i po tipu konstrukcije.

Barka je to iz vremena prvih mitskih plovidbi Mediteranom, plovilo koje, kako zapisuje autor projekta falkuša, prof. dr. Joško Božanić, i ime baštini iz antike: falkuša od falka (grčki falkes – ograda, pa arapskog halka – prsten), a gajeta od Kaieta – ime dadilje utemeljitelja Rima, trojanskog junaka Eneje koji na mjestu smrti svoje dadilje podiže grad Gaetu u blizini Napulja. Za tu barku vezana je onda i jedinstvena ribarska regata od Komiže do Palagruže koja je, bilježi isti autor, najduži veslački maraton na svijetu, a što je sve u ovome ciklusu Ivo Pervan veoma realistički i efektno zabilježio za buduću povijest i to ne samo brodarsku nego zacijelo i fotografijsku.

Ivo Pervan

Ivo Pervan

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Ivo Pervan inače poznat je po izrazito naglašenu kolorizmu, ponekad se može činiti i prenaglašenu, ali u ovome slučaju njegov kolorizam kao da je suspregnut na pravu artističku ravan. U igri su samo elementarni tonovi prirodnih elemenata i uskrsla ribarska barka. Sve su tu nijanse mora i neba te falkuša upregnutih jedara. Tako u fotografski određenom pačetvorinskom izrezu dvije su falkuše u nadmetanju, a dinamika se probija iz desnoga kute dolje kosinom jedrilja do lijevoga kuta gore. I kao da se čuje plov.

Na drugoj slici pak obje su falkuše u relativno mirnom plovu, ali tonaliteti mora i neba su potpuno drukčiji. Poznati kolorizam sada je izražen dramatično pa je nebo u smirajskome svjetlu, a more je zapjenjenih kresta na valovima, ali opći je dojam ipak da je sve pod kontrolom. Falkuše idu dalje.

Ova izložba jedinstvena je još po nečemu, izložene fotografije imaju legende, i to opširne što je veoma rijedak slučaj kod naših fotografa. Oni se često drže one već banalizirane izreke da jedna fotografija vrijedi tisuću riječi, pa onda često fotografijama ne dodaju ni minimum pisane informacije.

Uz Pervanove fotografije plasirane legende su već spomenutoga prof. dr. Joška Božanića koje dodatno informiraju o motivu, dodaju one riječi koje nisu u onih tisuću pa tako doznajemo da: na Dan svetoga Nikole, 6. prosinca svake godine, spaljuju Komižani žrtvenu barka u čast ovog sveca - zaštitnika pomoraca i patrona ribarske Komiže. U toj svetoj vatri izgorjele su sve komiške gajete jedna za drugom pred crkvom Svetoga Nikole, a iz njihova pepela rodila se nova obnovljena falkuša 'Comeza-Lisboa' 1997. u povodu svjetske izložbe EXPO 98. u Lisabonu. Jedna od legendi kazuje tako da je 18. rujna 1998. krenula falkuša 'Comeza-Lisboa' na put rutom starih ribara od komiške rive do žala Palagruže.

Poslije 62 godine prvi put je tako jedna falkuša taknula provom Palagružu. Još se kaže da je ta ekspedicija organizirana radi snimanja dokumentarnog filma pok. Marija Saletta 'Falkušom do Palagruže'. Napravljen je poslije napornog ribolova na žalu pod jedrom falkuše i tradicionalni brujet za posadu. Važna je i informacija iz Komiže od 6. prosinca 1997. godine.

Na Svetoga Nikolu – dan kada je na simboličan način u Komiži otvorena stota svjetska izložba EXPO '98. direktor Festivala EXPO '98. Jõao Carvalho imao je čast zapaliti žrtvenu barku pred crkvom Svetoga Nikole na brijegu dok na žalu novosagrađena falkuša čeka da završi ceremonija žrtvovanja broda da bi je direktorica portugalske izložbe '98. Simonetta Lus Afonso krstila imenom 'Comeza-Lisboa' povezujući tim imenom malu Komižu i prijestolnicu oceana - Lisabon.

I tako svih 35 fotografija na ovoj izložbi imaju poneku legendu koja proširuje priču o prikazanome. Falkuša - Rota Palagruzona i na taj način iz nadasve uzbudljivih fotografija prerasta u izniman kulturni događaj koji se nipošto ne smije svoditi samo na raritetnu turističku atrakciju, jer ponajprije prikazuje jednu od najživotnijih priča iz hrvatske uzmorske i pomorske povijesti. Na jednoj od fotografija čini se kao da je falkuša ispod razine mora, kao da je zaronila, ali vidi se da jedro radi i da je posada na mjestu.

Samo je fotograf Ivo Pervan znao kako da se vidi da falkuša 'gre i ispo mora'.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi