rmn

Predstavljamo finaliste

Posebna vrijednost romana Ivane Šojat je u opiranju stereotipnim tumačenjima 'tuđinske' prisutnosti

  • Mija Pavliša
  • Zadnja izmjena 22.05.2019 12:30
  • Objavljeno 22.05.2019 u 11:57
Bionic
Reading

Među pet romana koji ostaju u finalnom izboru za književnu nagradu tportala vrijednu 50 tisuća kuna je i 'Ezan' književnice Ivane Šojat. Donosimo obrazloženje izbora tog romana u finale, a tekst potpisuje tportalov žiri u sastavu: Književna prevoditeljica Ursula Burger (predsjednica žirija), književna kritičarka Katarina Luketić, urednici i pisci Jadranka Pintarić i Miroslav Mićanović te kazališni redatelj Ivica Buljan

RIJEČ ŽIRIJA:

Roman 'Ezan' Ivane Šojat ispisan je kao ispovijest oca na samrtnoj postelji svome sinu. Godina je 1530., zemlja turska Slavonija, 'kaljuža gdje krilati, zujeći kukci ljude ubijaju žešće od do zuba naoružanih đaura'. U četrdeset poglavlja, u četrdeset dana života koji su mu preostali otac Ibrahim pripovijeda svoj život, počevši od dana kada je kao dijete odveden iz Jablanice, pa sunećen u novu vjeru i doveden novoj majci, preko obuke, vojevanja i putovanja Carstvom (do Edirnea, Izmira, Stambola, Fruške gore, Bosne, Ohrida, Osijeka), pa do velikih bitaka, ljubavi, odricanja i nastojanja da pronađe osobnu ravnotežu. Njegova životna ispovijest kristalizira se oko tema ljubavi i gnjeva, prijateljstva i besmislena nasilja, učenja i otimanja, građenja i rušenja, samosvladavanja i odnosa prema ženi i djetetu. Iako se mogao popeti visoko u osmanlijskoj hijerarhiji, kao što su učinili neki janjičari rođeni u drugoj vjeri i dovedeni iz udaljenih provincija, Ibrahim je 'pristao biti manje od onoga što su mislili da može', težeći prije svega 'mjeri'.

Šesnaestostoljetna stvarnost prostora Balkana prikazana je u ovome romanu minuciozno, kroz brojne detalje, reference na stvarne povijesne osobe (Sulejman) i bitke (Siget), zakone, običaje, tradicije, svakodnevicu, odnose muškaraca i žena i društvene regule. Unatoč bogatom kulturološko-historijskom nanosu, 'Ezan' nije klasičan povijesni roman panoramske perspektive, niti roman s tezom u kojem se preko daleke prošlosti nastoji protumačiti naša stvarnost u određenom ključu.

Naime, jezik Ibrahimove ispovijesti vrlo je poetičan, mjestimice sasvim lirski i epifanijski, ton je često melankoličan, a u naglašeno pripovjedački iskaz upletene su mističnim tekstovima Istoka bliske maksime o dobru i zlu, ljubavi i mržnji, vjeri i nevjeri. Autorica vješto uspijeva pokazati kompleksnost jednog razdoblja i povezanost šireg prostora, ne demonizirajući, ali i ne idealizirajući osmanlijska osvajanja i vladavinu, osobito u kontekstu tadašnje kršćanske Evrope. Posebna vrijednost romana stoga je u njegovom opiranju stereotipnim tumačenjima 'tuđinske' prisutnosti, banalnim imaginacijama o 'Turcima' i neprijateljima druge vjere, nacionalnim istinama o povijesnim pobjedama i porazima te junacima i gubitnicima u ratu. U romanu se lijepo povezuju naizgled udaljeni prostori i tradicije te književnim sredstvima – kroz strukturu, odnose među likovima, pripovjedni iskaz – naglašava važnost povijesnog pamćenja i prihvaćanja kontinuiteta života u svoj njegovoj raznolikosti.

PROČITAJTE POGLAVLJE ROMANA

PET FINALISTA KNJIŽEVNE NAGRADE TPORTALA

JULIJANA ADAMOVIĆ, Divlje guske (Hena com)

KRISTINA GAVRAN, Gitara od palisandra (Disput)

NIKOLA PETKOVIĆ, Put u Gonars (Profil)

IVANA ŠOJAT, Ezan (Fraktura d.o.o.)

ZORAN ŽMIRIĆ, Pacijent iz sobe 19 (Hena com)

Biografija autorice

Ivana Šojat rođena je 1971. u Osijeku, u kojem je završila gimnaziju i dvije godine studija matematike i fizike na Pedagoškom fakultetu. Osam godina živjela je u Belgiji te ondje diplomirala francuski jezik. Roman 'Šamšiel', 2002., nagrađen joj je na Kozarčevim danima u Vinkovcima Poveljom za uspješnost, a roman 'Unterstadt', 2009., osvaja nagradu za književnost Vladimir Nazor (2010.), nagradu Ksaver Šandor Gjalski za najbolji roman (2010.), nagradu Fran Galović za najbolje prozno djelo zavičajne tematike (2010.) i nagradu Josip i Ivan Kozarac za knjigu godine (2010.). Roman 'Ničiji sinovi' izašao je 2012., 'Jom Kipur' 2014., a 'Ezan' 2018. Objavila je zbirke priča 'Kao pas', 2006., 'Mjesečari', 2008., 'Ruke Azazelove', 2011., i 'Emet i druge priče', 2016., eseje 'I past će sve maske', 2006., te zbirke poezije 'Hiperbole', 2000., 'Uznesenja', 2003., 'Utvare', 2005., 'Sofija plaštevima mete samoću', 2009., i 'Ljudi ne znaju šutjeti', 2016. Prevodi s francuskog i engleskog jezika. Između ostalih prevela je knjige Amélie Nothomb, Rolanda Barthesa, Raymonda Carvera, Gao Xingjiana, Pat Barker, Nuruddina Faraha, Alice Sebold, Mousse Nabatija, Luca Bessona, Paula Austera i Mathiasa Énarda. Živi i radi u Osijeku.

5 finalista književne nagrade tportala Izvor: Licencirane fotografije / Autor: roman@tportal.hr

Pratite nas na društvenim mrežama

Najbitnije od bitnog

Newsletter tportala donosi tjedni pregled najbitnijih vijesti

tportal