Knjiga je već prodana u više od 35.000 primjeraka, prevodi se na više od 20 jezika i uvrštena je u prve krugove izbora za ugledne književne nagrade Goncourt, Goncourt des lycéens, Femina, Médicis i Renaudot. No njezin je uspjeh posljednjih dana zasjenila rasprava o autorstvu i pouzdanosti alata koji navodno razlikuju ljudski tekst od onoga koji je generirala umjetna inteligencija.

Polemiku je pokrenuo račun 'Balance ton Claude', koji je u ponedjeljak 21. rujna, objavio da je nekoliko odlomaka romana provjerio američkim alatom Pangram, piše Euronews. Prema tvrdnjama autora objave, rezultat je gotovo svaki put bio isti: '100 posto AI'.

'Prema Pangramu, ovaj je roman gotovo u cijelosti napisala umjetna inteligencija', ustvrdili su. Alat su opisali kao 'daleko najpouzdaniji AI detektor', navodeći stopu lažno pozitivnih rezultata od 0,0041 posto.

Za 38-godišnjeg književnika iz Quebeca, podrijetlom s Haitija, optužbe dolaze u trenutku velikog književnog proboja. Njegov prvijenac prati Jonasa, mladog haićanskog nastavnika povijesti i geografije koji zbog nasilja i nesigurnosti napušta domovinu te kreće na put kroz Amerike. Roman je prošle zime objavljen u Quebecu, a prava za francusko govorno područje u Europi otkupio je Grasset. Orélien je prije njega uglavnom objavljivao poeziju.

Izdavač je isprva poručio da ne pridaje pozornost glasinama. 'To su lažne vijesti. (…) Ti alati koji bi trebali prepoznati AI i sami su umjetna inteligencija koja umišlja da je Biblija napisana umjetno', poručili su iz Grasseta za BFMTV u utorak ujutro.

Dodali su da se na Amazonu nude deseci romana napisanih umjetnom inteligencijom, ali da, prema njihovu mišljenju, nijedan nije uspješan jer nema prepoznatljiv autorski glas. Orélienovo pisanje, tvrde, potpuna je suprotnost tome.

Kako se polemika širila, Grasset je u utorak predvečer medijima poslao autorovo priopćenje. Orélien je u njemu objasnio da ponavljanja koja mu se zamjeraju i predstavljaju kao obilježje teksta generiranog AI-jem proizlaze iz haićanske i karipske književne tradicije. 'O mojem se stilu može raspravljati, ali pretvaranje njegovih postupaka u dokaz korištenja umjetne inteligencije nema nikakve veze s književnom kritikom', poručio je.

Zahvalio je i čitateljima koji njegovoj knjizi 'daju mjesto u svojim životima'. 'U svijetu u kojem neki uvijek žele provjeriti odakle dolazite prije nego što poslušaju što govorite, takvo me prihvaćenje duboko ganulo', napisao je.

Grasset je u istom priopćenju naveo da ima potpuno povjerenje u autora i usprotivio se pokušajima da se njegovo pisanje mjeri, standardizira ili utiša. Orélien nije želio dodatno komentirati slučaj za Euronews, ali je za Libération rekao da je od dolaska u Francusku meta 'brojnih rasističkih napada'.

Na X-u su se optužbe u međuvremenu proširile i izvan francuskog govornog područja. Dio korisnika prenosio ih je kao utvrđenu činjenicu, ismijavajući kritičare koji su hvalili roman. Drugi su kroz Pangram provukli i autorovo priopćenje pa ustvrdili da je i ono '100 posto AI'. No pojavile su se i kritike takvog načina dokazivanja autorstva.

'Nema dovoljno dokaza'

Pisac François Negroni, koji otvoreno koristi umjetnu inteligenciju pri izradi knjiga o zrakoplovstvu, upozorio je da detektori traže statističke pravilnosti u tekstu, poput rasporeda riječi, strukture rečenica, ritma i predvidljivosti vokabulara. Kako tumači, Orélienov jezik ne uklapa se u obrasce standardnog francuskog na kojima su takvi alati trenirani.

'Piše francuskim koji kritičari jednoglasno opisuju kao kreoliziran, pomiješan s haićanskim kreolskim, španjolskim i portugalskim, prožet usmenim pripovijedanjem, aforizmima i drukčijim ritmovima', naveo je Negroni. Naglasio je, međutim, da ne zna je li autor pri pisanju romana u cijelosti ili djelomično koristio AI.

Književnik Christophe Boutry odgovorio je da je moguće da je Pangram reagirao na takav stil, ali da ni za taj zaključak nema dovoljno dokaza. Istraživanja koja su pokazala pristranost prema ljudima koji ne pišu na materinskom jeziku odnosila su se, upozorio je, na druge detektore, druge verzije alata i ponajprije na engleski.

To, kako navodi, nije dovoljno da bi se tvrdilo kako Pangram 4 u ovom slučaju miješa haićanski francuski s tekstom koji je generirala umjetna inteligencija. Sumnje pojedinih čitatelja pojavile su se i prije objave računa 'Balance ton Claude'. Jedna korisnica književne platforme Babelio još je 12. rujna ustvrdila da je knjiga napisana AI-jem, zamjerajući joj površnost i nedosljednosti.

Pisac Fabrice Colin na Facebooku je kritizirao ponavljajuće stilske postupke, aforizme na završecima poglavlja i upitne metafore. Naglasio je i da autora ne optužuje za korištenje umjetne inteligencije i da nema stav o Pangramu, nego govori o postupcima koji, po njegovu mišljenju, štete tekstu.

Rasprava je otvorila i pitanje prihvaćanja AI-ja u književnosti. Novinar Jérôme Colombain napisao je da ne vidi problem u njegovu korištenju za pisanje knjige 2026. godine. 'Pisci koji pišu u tuđe ime oduvijek su postojali. Na kraju je važna autorova odgovornost', poručio je.

'Može biti koristan'

Nakon što je račun 'Balance ton Claude' privukao veliku pozornost i premašio 6600 pratitelja, ljudi koji stoje iza njega pozvali su na smirivanje strasti. Prema Radio Franceu, riječ je o skupini od pet osoba.

U objavi kasno u utorak priznali su da postoji mogućnost da Orélien postupa u dobroj vjeri. Naveli su da su njegovu knjigu izdvojili zbog uspjeha te mu priznali zaslugu za stvaranje povezanog pripovjednog teksta kojim su zadovoljni brojni čitatelji. Ipak, ostali su pri tvrdnji da pariški književni krugovi podcjenjuju mogućnosti AI-ja i ne prepoznaju njegove tipične formulacije.

Neovisni knjižar iz Lyona Gwilherm Perthuis, voditelj knjižare L'œil cacodylate, rekao je Euronewsu da prati polemiku, ali ne zauzima stranu. Pisanje knjige pomoću generativnog AI-ja smatra suprotnim svojem shvaćanju književnosti kao osobnog i inovativnog rada na jeziku i formi.

'Kako AI može pomoći u stvaranju nečeg novog? I kakvog smisla za autora ima prepustiti vlastito stvaralaštvo nekom drugom?' upitao je. No razlikuje pisanje od pripreme pa smatra da AI može biti koristan autorima za prikupljanje građe i ubrzavanje istraživanja složenih tema.

Dobitnik Médicisa bit će objavljen 2. studenoga, Goncourta i Renaudota dan poslije, a Femine 4. studenoga. Nagrade Renaudot des lycéens i Goncourt des lycéens dodjeljuju se 17. odnosno 26. studenoga.