Očuvani dijelovi drvenog broda, grčke amfore, novac antičkoga Farosa i keramičke posude s urezanim natpisima otkriveni su u uvali Gnjilna nedaleko od Komiže. Ostaci brodoloma, koji arheolozi preliminarno datiraju u 4./3. stoljeće prije Krista, pružaju rijedak uvid u trgovinu, plovidbu i svakodnevni život pomoraca u vrijeme grčkih kolonija na Visu i Hvaru
Na nalazištu su ranije bili zabilježeni tek malobrojni ulomci amfora tipa Korint B. Istraživanja od 2023. do 2025. otkrila su puno više: dio kobilice s oplatnim daskama u duljini od šest metara, brodsku opremu, trgovački teret, posuđe, novac i životinjske kosti.
Rezultate je objavio Hrvatski restauratorski zavod. Istraživanja vodi Jurica Bezak iz Zavodova Odjela za podvodnu arheologiju, u suradnji s ronilačkim centrima na Visu.
vezane vijesti
Natpisi možda otkrivaju vlasnika posuđa
Među nalazima posebno se ističu dobro očuvane posude grčke fine keramike: šalice, zdjelice, soljenke, tanjuri i posude za izlijevanje tekućina. Pronađen je i kantaros, posuda za ispijanje vina.
Na nekoliko posuda s crnim premazom sačuvali su se urezani natpisi, odnosno grafiti. Prema tumačenju istraživača, najvjerojatnije je riječ o skraćenim oblicima osobnih imena.
Budući da su natpisi naknadno urezani u već izrađene posude, mogli bi biti oznake vlasništva nekog člana posade višeg društvenog statusa. Takvi tragovi, ističu iz Zavoda, pomažu istraživačima da uz podatke o teretu i brodu doznaju više i o ljudima koji su njime plovili.
Rijetke amfore za prijevoz vina i ulja
Vrijednost nalazištu daju i amfore tipa Korint B. Brodolomi s takvim teretom iznimno su rijetki u hrvatskom podmorju i ubrajaju se među najstarije antičke brodolome, navodi Hrvatski restauratorski zavod. Osim u Gnjilni, dosad su pronađeni samo kod hridi Krava na ulazu u višku luku i uz obalu Žirja.
Amfore tog tipa proizvodile su se od 6. stoljeća prije Krista do druge polovice 3. stoljeća prije Krista na području Korinta i njegove kolonije Korkire na Krfu. Prema stručnoj literaturi, služile su za prijevoz vina i ulja. Tijekom gotovo četiri stoljeća proizvodnje njihov se izgled mijenjao. Stariji primjerci imali su izrazito srcoliko tijelo, koje je postupno postajalo izduženije i jajoliko, dok su se vrat i ručke produljivali.
Proizvodnja tog tipa amfora potvrđena je i na Hvaru, o čemu svjedoče brojni ulomci iz antičkoga Farosa. Preliminarnu dataciju brodoloma istraživači su odredili analizom ulomaka amfora i olovne jezgre prečke brodskog sidra. Nalazi drvene konstrukcije, keramike i novca potom su upotpunili sliku nalazišta.
Iz Zavoda naglašavaju da oprema i teret broda proširuju spoznaje o plovidbi i trgovini u razdoblju djelovanja grčkih kolonija na Visu i Hvaru. Posuđe s mogućim oznakama vlasništva otvara i osobniju stranu te priče: pokazuje predmete kojima su se pomorci služili i običaje koje su nosili sa sobom na putovanja.
