U suradnji s Kulturno-informativnim centrom 20. i 21. rujna u Restartovom specijaliziranom kinu, Dokukinu, održat će se kinopremijere dvaju novih filmova redateljice Mile Turajlić - 'Dosje Labudović: Nesvrstani' i 'Dosje Labudović: Ciné-Guerrillas'
Taj dokumentarni diptih nastao je kao rezultat autoričine dugogodišnje fascinacije arhivima u kojima je otkrila dosad nepoznati filmski arhiv Stevana Labudovića, osobnog Titova snimatelja i jednog od važnih aktera alžirskog rata za oslobođenje od francuske kolonijalne vlasti.
vezane vijesti
Kao uvod u premijerne projekcije, 20. rujna u KIC-ovoj Galeriji na katu otvorit će se izložba "Arhivski život nesvrstanih", s fotografijama i dnevničkim zapisima iz privatnog arhiva obitelji Labudović te video-radovima baziranima na jugoslavenskim informativnim filmovima i žurnalima Filmske novosti.
Isti dan u Dokukinu KIC će se, uz gostovanje redateljice, premijerno prikazati "Dosje Labudović: Ciné-Guerrillas", a dan kasnije i "Dosje Labudović: Nesvrstani", kojeg će pratiti panel-diskusija.
Na panelu gostuje i Budimir Lončar
Na panelu će, uz redateljicu, biti povjesničar Tvrtko Jakovina i Budimir Lončar, nekadašnji ministar vanjskih poslova i sam sudionik zbivanja iz filma te Simo Grbić, zadnji direktor Međunarodnog studentskog kluba prijateljstva, a moderatorica je Petra Matić, muzeologinja i aktivistica koja istražuje baštinu nesvrstanosti.
"Dosje Labudović: Nesvrstani" se bavi rođenjem Pokreta nesvrstanih kroz arhiv Labudovića od povijesne konferencije 1961. u Beogradu, uranjajući u zakulisni svijet emancipacije Trećeg svijeta i ispitujući kako je filmski medij pomogao u stvaranju vizije pravednijeg svjetskog poretka.
Drugi dio, "Dosje Labudović: Ciné-Guerrillas" prati Alžirski rat za nezavisnost u kojem je filmski medij odigrao ulogu promocije gerilskog ratovanja, mobilizacije svenarodnog oslobođenja i pomoći u propagandnom ratu s francuskim kolonijalnim vlastima.
Na vrhuncu rata Labudović, uz ovlaštenje Tita, odlazi na tri godine u Alžir koje provodi uz borce Fronte nacionalnog oslobođenja i radi snimke koje su pomogle da se u svijet probije njihova strana priče. One su bile godinama jedina informacija o borbi alžirskog gerilskog pokreta, a autor ih je tijekom putovanja u New York, gdje je trebao snimati Titovo obraćanje Općoj skupštini UN-a, prokrijumčario, bile su ključne za promjenu međunarodnog stava i otvorile put ka priznanju samostalnosti Alžira.
