IZ VIRTUALNOG U FIZIČKI SVIJET

Kazališta su spremna za otvaranje kraja sezone: Doznali smo kako će izgledati povratak među publiku nakon dva mjeseca izolacije

  • Autor: Nina Ožegović
  • Zadnja izmjena 18.05.2020 11:07
  • Objavljeno 17.05.2020 u 11:22
Snježana Abramović Milković, Ivica Buljan i Drago Utješanović

Snježana Abramović Milković, Ivica Buljan i Drago Utješanović

Izvor: tportal.hr / Autor: Boris Scitar/Davorin Visnjic/Zarko Basic/PIXSELL/Neven Bučević

Kako se zagrebačka kazališta pripremaju za otvaranje svojih vrata nakon dvomjesečnog razdoblja izolacije i krutih epidemioloških mjera socijalne distance, dakle za prelazak iz virtualnog u fizički svijet? Nadležna tijela u petak su obznanila mjere popuštanja za kazališta kojima ne manjka ideja te se može reći da im se polako vraća optimizam

Budući da se zagrebačka kazališta pripremaju za otvaranje kraja sezone u još nereguliranim uvjetima, svi se slažu da je u novodonesenim epidemiološkim mjerama zapravo vrlo teško realizirati program. Tako Opera Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, koje dotira osim Grada Zagreba i Ministarstvo kulture, već danima 'radi' na otvorenom predstavljajući u sklopu projekta 'HNK u vašem kvartu' operne arije najširoj publici. Također je u četvrtak na travnjaku pored HNK postavljen scenografski performans 'Nekoliko dana premijere' vizualnog umjetnika Davida Maljkovića, inače scenografa nove dramske predstave 'Kafka na žalu', a koji je sazdan od dijelova starih scenografija te time izaziva sjećanje na kazališni život. To je bio svojevrstan 'novi početak', kako je rečeno, kojim su HNK u ovim uvjetima nesklonim teatru željeli 'još više približili publici'.

Ivica Buljan, David Maljković i Dubravka Vrgoč na predstavljanju projekta 'Nekoliko dana premijere' ispred zagrebačkog HNK

Ivica Buljan, David Maljković i Dubravka Vrgoč na predstavljanju projekta 'Nekoliko dana premijere' ispred zagrebačkog HNK

Izvor: Cropix / Autor: Srdjan Vrancic / CROPIX

Istodobno, Zagrebačko kazalište mladih na svome Facebooku već od travnja prenosi uživo iz dvorane Polanec scensko čitanje iskrene i vrlo emotivne monodrame mladog i nagrađivanog dramskog pisca Espija Tomičića 'Your Love Is King' u izvedbi glumca Matea Videka i režiji Hrvoja Korbara. ZKM je nedavno počeo vrtjeti i novi projekt 'Otvorimo kazalište', produkt, kako kaže ravnateljica Snježana Abramović Milković, 'briljantne ekipe iz ZKM-a koja s njom brainstorma, pokušavajući pronaći mogućnosti za kazališni dijalog s publikom'. Kulminacija je bila u četvrtak, kad je ZKM putem live streaminga praizveo predstavu 'Ja ću pričati, a ako me netko čuje…' direktno sa svoje pozornice u dvorani Polanec, no bez publike.

'Ideja je bila da prenesemo dio kazališne atmosfere publici. Naime u prvom livestreaming prijenosu teksta Espija Tomičića 'Your Love Is King' vidjeli smo da nas prati jako puno ljudi jer im očito nedostaje kazališna atmosfera. Zato smo odlučili da ne radimo online, nego da live streamingom prenosimo predstavu 'Ja ću pričati, a ako me netko čuje…' direktno iz kazališne dvorane. Takvim virtualnim programom dolazimo pred publiku, a istodobno otvaramo prostor našim najmlađim dramskim piscima', kaže ravnateljica ZKM-a Snježana Abramović Milković, dodajući da su ti tekstovi nastali u sklopu ZKM-ovog programa 'Budućnost je ovdje', a koji je zaživio pod mentorstvom Tomislava Zajeca, dramaturga ZKM-a i nastavnika na Akademiji dramske umjetnosti.

Doživljaj života u izolaciji

Naime projekt 'Ja ću pričati, a ako me netko čuje…' sastoji se od devet kratkih monologa u kojima su studenti dramaturgije zagrebačke Akademije dramske umjetnosti Ivona Marciuš, Anonimni Autor, Petra Pleše, Patrik Gregurec, Karla Leko, Karla Mesek, Mihovil Rismondo, Emma Kliman i Marin Lisjak opisali svoj doživljaj svijeta za vrijeme života u izolaciji. Tekstove je adaptirao i režirao Hrvoje Korbar, a monologe studenata interpretirali su glumci Milivoj Beader, Zoran Čubrilo, Dado Ćosić, Nataša Dorčić, Ugo Korani, Jasmin Telalović, Petra Svrtan, Marica Vidušić i Vedran Živolić, prikazavši različitost glasova nove generacije hrvatskih pisaca.

Snježana Abramović Milković

Snježana Abramović Milković

Izvor: Pixsell / Autor: Zarko Basic/PIXSELL

Snježana Abramović Milković napominje da će brzo reagirati u skladu s objavljenim epidemiološkim mjerama, i ZKM-ov repertoar kao i organizaciju gledališta prilagoditi, ali neće spuštati razinu zekaemovske kvalitete. 'Najvažnije je da zadržimo umjetničku kvalitetu i ne skliznemo u neku vrstu prigodničarskog programa, kojim bismo brzo zadovoljili zadanu formu izvedbe na otvorenom. Za ostvarenje kvalitetnih programa koji zadovoljavaju umjetnički nivo potrebni su i vrijeme i određeni uvjeti rada, a koji za sada ne postoje. Premda ZKM ima veliki ansambl i do sada je rijetko radio monodrame i duodrame, u ovim izvanrednim okolnostima razmišljamo o predstavama koje bi se mogle igrati s fizičkom distancom, što u suvremenom teatru nije nimalo lako. Zato ćemo možda ići u prilagodbu nekih naslova, ali nikako nećemo raditi brzo sklepane programe. Tu nema kompromisa', naglasila je ravnateljica ZKM-a.

ZKM je bio prisiljen, kao i sva ostala kazališta, prolongirati svoje projekte, primjerice odgođena je velika ansambl predstava 'Cement' Sebastijana Horvata, a koja je već imala generalnu probu, a bolje uvjete čeka i koprodukcija s Dubrovačkim ljetnim igrama 'Očevi i djeca', koju je prema Turgenjevu trebao režirati rusko-makedonski redatelj Ivan Popovski. Snježana Abramović Milković napominje da će svi programi biti realizirani u kasnijim terminima, kad se ukinu epidemiološke mjere, a za sada se ZKM prilagođava novim uvjetima tako što ostavlja dogovorene redatelje, a mijenja naslove projekata.

Problematična interakcija izvođača

'Budući da je ostavljena socijalna distanca od metar i pol, publika neće biti problem jer se gledatelji mogu držati u sanitarnom koridoru od četiri sjedala. No problemi mogu iskrsnuti prilikom interakcije izvođača. Pitanje je kako ćemo realizirati predstave u takvim uvjetima s obzirom na to da se zna da je suvremeni teatar teško izvediv bez fizičke interakcije. S druge strane nemamo novca za testiranje, što dodatno otežava situaciju. Zato smo i pripremili ovu predstavu 'Ja ću pričati, a ako me netko čuje…', koja zadovoljava i epidemiološke mjere, ali i umjetničke kriterije. Također imamo prošlogodišnji radiofonijski projekt 'Time', dok Anica Tomić i Jelena Kovačić pripremaju novu predstavu 'Monovid 19', a koji će biti apsolutno sigurni i za publiku i za izvođače', kaže Abramović Milković.

Umjesto najavljene praizvedbe svog autorskog projekta 'U ime oca, u ime majke' na temu obiteljskog i rodno uvjetovanog nasilja, Anica Tomić i Jelena Kovačić pripremaju 'Monovid 19', a koji su pokrenuli Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela - SPID-a, web portal Drame.hr i časopis Kazalište. Nositelji ideje i urednici 'Monovida 19' su Jelena Kovačić i dramski pisac Ivor Martinić, a praizvest će se tekstovi 19 hrvatskih dramskih pisaca: Rone Žulj, Tene Štivičić, Mirne Rustemović, Ivane Sajko, Vedrane Klepice, Dine Pešuta, Jasne Jasne Žmak, Ivana Penovića, Dubravka Mihanovića, Ivane Vuković, Olje Lozice, Nine Mitrović, Espi Tomičić, Luke Vlašića, Gorana Ferčeca, Beatrice Kurbel, Dine Vukelić i Katje Grcić.

Jelena Kovačić, Anica Tomić i Snježana Abramović Milković

Jelena Kovačić, Anica Tomić i Snježana Abramović Milković

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

'Oni su te monologe pisali po narudžbi, a tematika je, naravno, život u izolaciji, dakle u novim okolnostima uzrokovanim pandemijom Covida-19. Ti tekstovi će se adaptirati za scensku izvedbu, a izvodit će ih 19 glumaca na različitim punktovima kazališta. Zato ćemo tu predstavu moći igrati i u novim epidemiološkim uvjetima, čak i onda ako se ponovi epidemija, ali i u regularnim okolnostima. U projekt krećemo potkraj svibnja, a otvorit će ga vjerojatno tekst Tomislava Zajeca 'David. Preko stakla', u kojem se autor vraća liku iz svoje drame 'Ono što nedostaje'', kaže ravnateljica ZKM-a, dodajući da je njihovo kazalište počelo od ponedjeljka nuditi 14 svojih repertoarnih predstava na Vimeu te ih gledatelji mogu kupiti 'na upit' za tri dolara jer im treba novac za ulaganje u program.

Baletni umjetnici trebaju vratiti kondiciju

'Dotacije Grada Zagreba zadnjih godina jako su smanjene, a financijsku situaciju pogoršat će okolnosti pandemije Covida-19 jer se predstave ne prikazuju uživo, učilište ne radi, a nema prihoda ni od gostovanja. Prema pokazateljima, prihod će nam biti manji za oko 50 posto. Zato se nadam da ćemo dobiti sva predviđena sredstva od Grada Zagreba jer on mora zaštititi svoju kulturu i omogućiti nam da radimo na umjetničkom nivou koji ovaj grad i zaslužuje', zaključila je ravnateljica ZKM-a Abramović Milković.

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu započelo je od ponedjeljka s probama novog komada Harukija Murakamija 'Kafka na žalu', Balet je krenuo s kondicijskim vježbama, a Opera već izvodi projekt 'HNK u vašem kvartu', pa su tako i operni solisti također već u akciji. 'Ubili smo se od rada u zadnja dva mjeseca', kaže intendantica HNK Dubravka Vrgoč, dodajući da će se maksimalno prilagoditi epidemiološkim mjerama. Kaže i da se ipak ne može očekivati da će Balet odmah u ponedjeljak izvesti novu predstavu 'Ponos i predrasude', čija je praizvedba odgođena nekoliko dana prije početka izolacije, jer baletni umjetnici trebaju prvo vratiti fizičku kondiciju.

Dubravka Vrgoč

Dubravka Vrgoč

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: HNK Zagreb

'Izuzetno je važno da znamo precizne epidemiološke mjere kako bismo im se mogli prilagoditi u dva segmenta – gledališta i publike te izvođača. Dakle moramo točno znati socijalnu distancu koja će biti propisana između gledatelja u kazalištu, ali i između izvođača na sceni. Naime poznato je da baletni umjetnici ne mogu plesati sa socijalnom distancom, a u prostoru orkestra također se ne može rasporediti 80 glazbenika uz poštivanje mjere socijalne distance. Također je gotovo nemoguće da glumci glume a da ne budu blizu jedan drugome i da se ne dodiruju', upozorava Vrgoč, dodajući da u svakom slučaju moraju biti fleksibilni.

Performansi na temu potresa

U skladu s preporukama Ministarstva kulture, HNK već naveliko priprema programe na otvorenom. Prvo će izvesti, kako napominje intendantica, u povodu Dana državnosti ekskluzivni program sa sva tri ansambla kojim bi 'otvorili kraj sezone HNK'. Zatim je 6. lipnja predviđeno veliko glazbeno-scensko događanje na pozornici ispred HNK, u kojem će također sudjelovati Drama, Balet i Opera. 'To će biti poklon HNK građanima Zagreba', kaže Vrgoč. Slijede Ljetne večeri, također ispred HNK - operni pjevači izvodit će arije iz brodvejskih mjuzikala i filmova, a nastupio bi i Mate Matišić sa svojim džez bendom. Baletni umjetnici će izvoditi dijelove iz predstava s repertoara HNK, ali i iz najnovije predstave 'Ponos i predrasude', koju je prema romanu Jane Austin koreografirao Leo Mujić, a čija je praizvedba prolongirana zbog pandemije koronavirusa.

Ivica Buljan, ravnatelj Drame HNK, koji je od ponedjeljka počeo s probama za najnoviju predstavu 'Kafka na žalu', pojašnjava da će u seriji programa na otvorenom biti uključena i Drama. Naime glumci će izvoditi svoje projekte koje će sami osmisliti u skladu s uputama Europske komisije o promicanju inovativnih projekata.

'Primjerice, grupa glumica, Lana Barić, Iva Mihalić, Darija Lorenci i Olga Pakalović, izvest će suvremeni performans na temu potresa u Zagrebu, autorski projekt Damira Markovine 'POTRESne priče', a koji će istraživati obiteljske i osobne ispovijesti stanovnika zagrebačkih zgrada, ali i same zgrade. Druga grupa na čelu s Goranom Grgićem istražuje Šenoin potres u Zagrebu iz povijesne perspektive. Nina Violić priprema performans 'Karaoka lektire', u kojem će na temelju glazbe, rađene za naše predstave, izvoditi poeziju najpoznatijih hrvatskih pjesnika – Cesarića, Ujevića, Krleže i drugih te će pozivati publiku da se priključi. U jednom projektu, koji je predložio Livio Badurina, uključili bismo i cijelu zgradu HNK. Dakle s glumcima sam razvio cijelu seriju manjih ili većih programa koji će se održavati ispred HNK tijekom lipnja, sve do sredine srpnja', kaže Ivica Buljan.

Ivica Buljan

Ivica Buljan

Izvor: Pixsell / Autor: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Predstava 'Kafka na žalu' nastaje prema romanu japanskog pisca Harukija Murakamija i napisana je za 20 glumaca. Redatelj Ivica Buljan kaže da je ranijih godina sve svoje probe za predstave započinjao intenzivnim fizičkim treninzima, realiziranim u suradnji s Marinkom Petričevićem i Leom Rafoltom, međutim sada je preskočio tu fazu. Sada su pravilima uspostavljenima režimom socijalne distance bili prisiljeni održavati probe 's udaljenosti', što ga je podsjetilo, kaže, na probe Anatolija Vasiljeva, što je kod tog ruskog redatelja bio stil, a kod nas je to sada nužnost.

'Nema kazališta bez sudjelovanja publike'

'Ako uđete u kazalište s maskom, logično je da održavate socijalnu distancu', kaže Buljan te pojašnjava da veličina pozornice HNK dopušta rad s deset glumaca, međutim probe su se prvo održavale samo s dva, a zatim s maksimalno pet glumaca. 'Puno razgovaram s kolegama u Europi, recimo sa Stanislasom Nordeyom i Martinom Kušejom, novim umjetničkim direktorom Burgtheatera iz Beča, i svi smo svjesni tog nevjerojatnog paradoksa da s jedne strane moramo poštovati epidemiološke upute sve dok one traju, a s druge strane teatar kao medij u svojoj srži podrazumijeva interakciju između glumaca, zatim između glumaca i publike te između samih gledatelja. Ako pogledamo izvor, vidjet ćemo da je antički teatar zapravo agora, dakle kopija trga, a sam trg, pogotovo mediteranski - komunikacija je, zapravo kao neki praparlament. Tome su danas najbliži rock koncerti i utakmice te performansi, dakle predstave koje angažiraju publiku na sudjelovanje. Ako toga nema, blijedi ideja kazališta', kaže Buljan.

Ravnatelj zagrebačke Drame dodaje da su zagrebačka kazališta u boljoj poziciji jer bi već sada mogli, poštujući epidemiološke mjere, u gledalište pustiti 200 posjetitelja, što je gotovo jednako broju sjedala u manjim regionalnim kazalištima. 'No nije problem samo u poštovanju epidemioloških mjera. Postavlja se pitanje što s obiteljima? Naime u kazališta uglavnom dolaze ljudi u paru ili u grupama pa je pitanje mogu li obitelji sjediti jedne do drugih ili i oni moraju biti razdvojeni? Mogu li obitelji biti smještene u loži? Tko je kvalificiran da provjerava njihov identitet? Na razini EU-a postoji zakon o osobnim podacima, prema kojemu ne možemo mi provjeravati identitet posjetitelja! Sve je novo i svi smo u poziciji da ne znamo kako reagirati na ovu situaciju', kaže Buljan.

Na upit kako će HNK reagirati u slučaju da se epidemiološke mjere produlje i na početak nove sezone, Buljan napominje da su pokušali razraditi strategiju za sve opcije. Uskoro kreću s prodajom pretplate 'kao da je sve u redu', koja će biti u formi svojevrsnog vaučera na temelju kojeg će se moći naknadno izabrati sjedalo s obzirom na to da se za sada ne zna duljina razmaka između gledatelja.

Monodrame i duodrame

'Pripremili smo program koji podrazumijeva povratak u normalu, ali i dramski program, koji će se moći izvoditi u uvjetima socijalne distance. Primjerice, postoji čitav niz umjetničkih intervencija, monodrame i duodrame, koje su neuobičajene za HNK, ali su prihvatljive za režim socijalne distance. No velike europske kuće, kao što je teatar Odeon u Parizu, izvodi monodrame, recimo sada Isabelle Hupert igra sama 'Orlanda' na pozornici. Zašto ne bismo zamislili da Alma Prica, Dragan Despot ili Ksenija Marinković rade monodrame ili nastupaju u duodramama? I dok pripremam ovaj komad 'Kafka na žalu', bez obzira što je napisan za 20 glumaca, razmišljam o prizorima u kojima sudjeluju samo dva glumca, tako da se predstava može igrati i u slučaju produljenja epidemioloških mjera. Doduše, možemo biti inventivni u jednom, dva projekta, što bi bilo i jako zanimljivo, no to ne može biti rješenje zauvijek', ističe ravnatelj Drame HNK Buljan.

Drago Utješanović, ravnatelj Gradskog kazališta Žar ptica, kaže da u skladu s epidemiološkim mjerama planiraju nastupe na otvorenome, a jedna od prvih akcija bit će manifestacija 'Žar ptica od ❤️ Zagrebu'. Već u subotu 30. svibnja u 11 sati izvest će u paviljonu na Zrinjevcu predstavu 'Ti i ja, mali medo', kojim njihova dva Medeka, Berislav Tomičić i Vesna Ravenšćak Lozić, žele poslati poruku ljubavi i optimizma, a cijelo kazalište obilježiti Dan grada Zagreba. Program će se nastaviti u subotu 6. lipnja, kad će glumac Ante Krstulović interpretirati 'Antuntuna' prvo na Zrinjevcu, a zatim i u nedjelju 14. lipnja ispred kazališta Žar ptica.

'Gostovali smo širom Hrvatske i nastupali smo u školama i vrtićima, ali i na otvorenom - u parkovima i na trgovima - što je bilo pravo narodno veselje. Mislim da je kazalište svuda gdje se sretnu glumac i publika, a u ovim izvanrednim okolnostima gledateljima treba kazalište, a nama trebaju gledatelji, tako da smo odlučili organizirati predstave na otvorenom. Pored kazališta, imamo park i na tom prostoru možemo kontrolirati 40 gledatelja, a već smo igrali na gradskim trgovima i u paviljonu na Zrinjevcu, koji je prekrasan prostor, međutim tamo je teže kontrolirati broj gledatelja. No prvo moramo čuti kakve će mjere biti propisane od ponedjeljka', kaže Utješanović.

Drago Utješanović

Drago Utješanović

Izvor: Pixsell / Autor: Sandra Simunovic/PIXSELL

Na pitanje isplati li se igrati pred polupraznim gledalištem u kojem bi distanca između malih gledatelja trebala biti između metar i pol i dva, Utješanović je odgovorio da je Žar ptica gradsko kazalište koje prvenstveno služi djeci. Tom popularnom kazalištu znalo se i ranije događati da za vrijeme sezone gripe otkažu svoj dolazak jedna ili čak dvije škole, no bez obzira na takva otkazivanja Žar ptica je ipak igrala predstavu za 40-ak djece iz treće škole. 'Zbog toga smo bili u blagom minusu ili na pozitivnoj nuli, ali budući da nismo privatno kazalište, znali smo da će na idućoj predstavi biti bolja situacija. Kazalište nikad nije bio posao kojim ćeš se obogatiti. To je takav posao da si sretan što od njega možeš ne biti gladan', kaže.

Razbibriga, a ne stres

Zanimalo nas je što će biti s repertoarom Žar ptice ako i ujesen budu na snazi određene epidemiološke mjere i ukoliko se zgrada kazališta, čiji je drugi kat blago oštećen u potresu, ne sanira na vrijeme? 'Sanacija oštećenja na drugom katu nije građevinski zahtjevan zahvat, međutim, prema nekim informacijama, trebamo čekati usvajanje Zakona o obnovi Zagreba nakon potresa, što će zasigurno prolongirati popravak štete, pogotovo zato što će škole i vrtići imati prednost kod obnove. Htjeli bismo početi raditi u rujnu punim kapacitetom pa se nadamo da će se ubrzo sve nepoznanice i pitanja oko usvajanja tog zakona uspješno riješiti. U rujnu ćemo praizvesti već gotovu predstavu 'Malac komalac', koju smo otkazali dva dana prije generalne probe, a za listopad bismo željeli pripremiti i drugu premijeru. No sve ovisi o razvoju situacije. Naime, ako se zakon usvoji nakon izbora, tada ćemo biti knap s rokovima, a pitanje je što će se događati s pandemijom koronavirusa', ističe ravnatelj, dodavši da je zbog početka školske godine u rujnu važnija obnova škola i vrtića dok kazališta mogu primiti publiku i mjesec kasnije.

Utješanović ukazuje na još jedan problem, specifičan za dječja kazališta: Žar ptica ovisi o školskoj djeci! 'Naime u Žar pticu dolazi puno djece autobusima, što izaziva nove nedoumice: hoće li biti dopušteno putovanje djece autobusima, ne samo iz Zagreba, nego i iz okolice, a ako će biti dopušteno, kako će se u autobusima organizirati socijalna distanca? A kad bi se čak potpuno ukinule epidemiološke mjere i režim socijalne distance, što znači da bi gledališta mogla biti popunjena do zadnjeg mjesta, nama to opet ne bi ništa značilo jer vrtići i škole ne rade punim kapacitetom. Dakle ne može se organizirati dolazak djece u kazalište!' tvrdi Utješanović.

Također se pita i ima li uopće smisla ići u kazalište u uvjetima 'novog normalnog', što teško prihvaća kao mogućnost. 'Budući da još uvijek vladaju psihoza i strah od zaraze, teško mi je prihvatiti to da roditelji s djecom bježe jedni od drugih u foajeu, ulaze na različite ulaze ili sjede u gledalištu odvojeni dva metra s rukavicama i maskama na licu. Ne mogu tako zamisliti premijeru ni u Žar ptici ni u HNK-u. Kazalište, pogotovo dječje, trebalo bi biti lijep doživljaj, razbibriga, zabava, a ne stresan događaj', zaključuje ravnatelj Žar ptice Drago Utješanović.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!