Knjiga je upravo objavljena u izdanju nakladnika Frakture i prijevodu Milana Soklića, a o knjizi i autoru uvodno je na tribini "Razotkrivanje" u Kinu Europi govorio glavni urednik Frakture Seid Serdarević.

Istaknuo je kako je riječ o jednome od ponajboljih austrijskih pisaca i esejista, čovjeku velikog znanja, cijenjenom uredniku i kritičaru, plodnome autoru ovjenčanome nizom istaknutih književnih nagrada.

"Dok promatra svijet oko sebe, Gaußa zanimaju najrazličitije stvari, lica, detalji, što je vidljivo u svim njegovim književnim reportažama, žanru za koji možemo slobodno reći da je Karl-Markusov žanr, prozna književnost na razmeđi fikcionalnog i nonfikcionalnog", napomenuo je Serdarević.

Jedan od najvećih suvremenih europskih esejista, Gauß je posve zaokupljen malim europskim narodima, "marginalnim" kulturama za koje malo tko zna. Njegove su knjige putopisi o raznolikostima europskih manjina i društava, poziv za očuvanjem multietničke i multikulturalne složenosti stare i novonastajuće Europe.

Pisac je istaknuo kako je dosad napisao 25 knjiga, koje dijeli na dvije skupine. "S jedne su strane reportaže, koje nisu klasične već je riječ o istraživanjima raznih krajeva svijeta", rekao je. Drugu grupu čine žurnali, jedna vrsta dnevnika u kojima pišem sve što mi se sviđa ili ne sviđa u svijetu, na meni; u njima ono s čime se susrećem želim prikazati i uklopiti u pojedinca koji želi shvatiti što se oko njega zapravo zbiva, dodao je.

Pisac i publicist, jedan od vodećih europskih intelektualaca, Gauß je veliki poznavatelj književnosti srednje i istočne Europe i jedan od najutjecajnijih književnih kritičara na njemačkom govornom području. Urednik je salzburškog časopisa Literatur und Kritik i autor niza knjiga prevedenih na brojne jezike, za koje je dobio niz nagrada poput Prix Char¬les Veillon, Georg Dehio Preis, Mitteleuropa Preis i drugih.

Među knjigama koje je dosad objavio ističu se "Uništenje Srednje Europe" (1991.), "Europski abecedarij" (1997.), obje objavljene na hrvatskom jeziku u izdanju nakladnika Durieux, "Sa mnom, bez mene" (2002.) i druge. Fraktura je dosad objavila i njegovu knjigu "Europljani u izumiranju" (2001.), u prijevodu Borisa Perića. Za knjigu je Fraktura dobila nagradu "Albert Goldstein" 2010., koju dodjeljuje Austrijski kulturni forum za promicanje suvremene austrijske književnosti.

Enciklopedijsko intimno putovanje

Knjiga "U šumi prijestolnica" najavljena je kao autorovo putovanje europskim "prijestolnicama duha", knjiga otkrića i otkopanih tragova, autobiografski utemeljena kartografija Europe i neodoljivo privlačno štivo u kojemu ima od svega ponešto: i putovanja, i kulturne povijesti, i anegdota, i vlastitih doživljaja, i mračnih nepoznatih detalja.

Gauß je napomenuo kako se u svojim putopisima, odnosno, putopisnim pripovijestima, uvijek trudi ne ići u one krajeve i gradove gdje odlaze svi, već si uvijek zacrta određene ciljeve, pa se tako u njima bavi onim krajevima gdje žive europske manjine koje govore jezik koji izumire ili pripadnici vjerskih manjina kojima prijeti izumiranje.

"Ta knjiga kombinacija je i reportažnog i dnevničkog, a čisto žanrovski radi se o kulturno-povijesnim ekskursima koji sežu unazad do 16. stoljeća; u njoj se bavim poviješću i istovremeno subjektivnim putopisima, mojim osobnim dojmovima s putovanja", kazao je.

"Tu je jedna velika kontradikcija, jer želim prenijeti jako puno informacija, jako puno znanja, ali istodobno ćete u njima jako puno saznati o meni. To je kulturna povijest ali na neki način i povijest mene samoga", dodao je.

Kod nekih knjiga naslov mu se rodi u glavi već i prije nego što ih počne pisati, otkrio je pisac, a u ovom je slučaju razmišljao o deset različitih mogućnosti.

"Konačni naslov predložio je na kraju lektor knjige i s jedne je strane pomalo ironičan jer aludira na to da čak i u nekoj zadnjoj provincijskoj zabiti možete pronaći velike svjetske konflikte koji su se tu odigrali nekada u prošlosti, samo ih trebate znati pronaći i razotkriti. S druge strane, tu su i prave velike europske metropole koje se zapravo raspadaju na tisuću malih scena, fenomen koji danas možete vidjeti recimo na primjeru Londona", pojasnio je.

Serdarević je istaknuo kako je Gauß u toj knjizi propješačio kulturnu povijest Europe, od Beča i Bruxellesa, preko Beograda i Kočevja, do Šleske i Sicilije, u jedinstvenom turističkom vodiču u kojemu se povijest i sadašnjost sudaraju u svakom odlomku. Putujući, autor nije zaobišao ni Zagreb, a priču o Zagrebu Fraktura će objaviti iduće godine, najavio je.

Romi kao lakmus papir stanja nekog društva

Rođen 1954. u Sazburgu od roditelja koji su 1945. iz Vojvodine došli u Austriju, Gauß piše o kulturama i pojavama koje su malo poznate, osobito na Zapadu, želeći pokazati da je Europa daleko šira i raznolikija nego se čini, pravi konglomerat različitih kulturoloških i vjerskih silnica.

"Kad krećem na putovanja, krećem s osjećajem sreće ili radosti, ali i uvijek s velikim predznanjem, a kamo god dođem, otkrivam tragove povijesti. Taj očevid, ono što osobno vidim na licu mjesta, to je ključno", kazao je pisac, koji nije nepoznat hrvatskoj publici, kojoj se već predstavio 2010., gostujući na Sa(n)jmu knjiga u Istri.

U posebnom su središtu njegova interesa Romi, koje naziva svojevrsnim "lakmus papirom stanja u nekome društvu".

"Za Rome bi se moglo reći da su, premda dolaze iz Indije, prvi uzoriti Europljani jer se ne drže granica, jer trguju i preko granica i jer su, osim toga, očuvali svoj identitet. Oni su u uvjetima potpunog siromaštva zapravo na neki način ostvarili suvremeni europski ideal", kazao je Gauß.

Napomenuo je kako se za svako putovanje jako dobro priprema, puno toga čita i proučava, ali se svejedno često iznenadi, uvidjevši koliko je nešto krivo protumačio. "Na neki se način krećem od greške do greške", rekao je.

Festival svjetske književnosti (FSK) Gaußa je ugostio u svojem središnjem programu tribina "Razotkrivanje", kao jednoga od više od 60 istaknutih književnih imena iz 15 zemalja koji sudjeluju u ovogodišnjih 50-ak festivalskih programa. "Razotkrivanja" će do nedjelje 11. rujna u zagrebačkom Kinu Europi ugostiti još Josipa Mlakića, Muriel Barbery, Petera Gardosa, Gorana Vojnovića, Paola Cognettija i Marka Pogačara.