'Prihvatit ćemo bilo koje vaše rješenje, samo nam dajte inačicu pravopisa, a ne dvije ili tri', rekao je, dodavši kako smatra da je hrvatska pravopisna norma 'još nestabilna zbog neusklađenosti različitih stavova pojedinih subjekata jezične politike'.

Artur Rafaelovič Bagdasarov, dobitnik Inine nagrade za promicanje hrvatskog jezika i hrvatske kulture, koja mu je uručena krajem listopada prošle godine, predaje hrvatski jezik i sociolingvistiku na više moskovskih fakulteta. Prvi je u Rusiji napisao knjigu o hrvatskom književnom jeziku.

Iako su hrvatski i srpski proizašli iz štokavske osnovice, književni (standardni) jezici nisu istovjetni i razlike postoje na različitim razinama jezične strukture, smatra Bagdasarov.

'Svaki narod, i hrvatski, ima nepobitno pravo na naziv svojega jezika, pravo na vlastit lingvonim i nitko mu ga ne može ničim uskratiti, preinačiti ili uvjetovati', navodi.

Napominje kako čovjek koji ne poštuje svoj jezik i baštinu ne poštuje ni svoj narod, a tko ne cijeni svoj narod, kako dodaje, ne cijeni ni svoju mater jer mati daje materinski jezik.

'Materinski je jezik Hrvata kao jedina mater koju se ne može pa i ne smije ni prodati, ni kupiti, ni preimenovati', tvrdi Bagdasarov.

Podsjetivši kako su u Rusiji svi strani filmovi prevedeni na materinski jezik i ne trebaju podslovi na ruskom, Bagdasarov napominje da na državnoj televiziji, kad gledamo starne filmove, moramo čuti materinski jezik koji je propisan u ustavu.

'Jezični prodor engleskog ne možemo posvema zaustaviti, ali mu možemo i moramo postaviti međe', smatra i navodi kako jezik nije moda, nego duša naroda, pa ako želiš uništiti narod, uništi mu jezik.

Bagdasarov, koji je armenskog podrijetla, ističe kako je hrvatski jezik sve popularniji u Rusiji. Sad se odvojeno proučava na Petrogradskom sveučilištu i u Moskvi na Institutu za međunarodne odnose. U Moskvi se u jednoj gimnaziji uči baš hrvatski jezik, kaže.

Artur Rafaelovič Bagdasarov (Baku, 1958.) objavio je više od 60 radova: knjiga, priručnika i priloga. Autor je, uz ino, 'Hrvatskog razgovornika', 'Hrvatske slovnice', knjiga 'Hrvatski književni jezik druge polovice 20. stoljeća' te 'Hrvatski književni jezik i njegova norma' koju mu je lani tiskao riječki izdavač 'Maveda'. Završio je dopunjeno i prerađeno izdanje 'Hrvatsko-ruskog rječnika' s 35.000 natuknica.