PROBLEM RAZMINIRANJA

Hrvatska će biti jedina zemlja u EU s minama

  • Autor: tportal.hr
  • Zadnja izmjena 17.10.2012 10:14
  • Objavljeno 17.10.2012 u 10:14
RAZMINIRAVANJE

RAZMINIRAVANJE

Izvor: Pixsell / Autor: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

U Hrvatskoj se od 2009. godine provodi Nacionalni program protuminskog djelovanja kojemu je cilj u potpunosti ukloniti minsku opasnost s područja Republike Hrvatske do 2019. godine

Iako je u Hrvatskoj učinjen vidan pomak u protuminskom djelovanju, još uvijek je jedan dio teritorija pod minama. Točnije, procjenjuje se da je trenutno u Hrvatskoj 700,9 četvornih kilometara minski sumnjivog prostora. Posljedice miniranosti danas se osjećaju u 98 gradova i općina, odnosno u 12 županija koje su tijekom rata bile izložene najjačim napadima.

Kako pokazuju podaci Hrvatskog centra za razminiranje, situacija je najkritičnija na području Ličko-senjske županije gdje se čak 152 četvorna kilometra vode kao minski sumnjiv prostor. Potom slijedi Sisačko-moslovačka županija (122,9 km2) te Osječko-baranjska županija (118,5 km2). Površinski gledano, minski sumnjivog prostora najviše je na području šuma (62 posto), poljoprivrednih zemljišta (26 posto) te makije i krša (12 posto).

Više od 500 smrtnih slučajeva

Mine su, nažalost, u Hrvatskoj uzele i velik broj života. Od 1991. godine pa do danas od mina su stradale 1964 osobe, od toga 508 smrtno. Samo u posljednje tri godine mine su odnijele 22 žrtve – 11 civila i 11 pirotehničara. Iako među žrtvama ima i djece, od 2004. godine nije zabilježen nijedan minski incident koji je uključivao djecu.

U Hrvatskoj se od 2009. godine provodi Nacionalni program protuminskog djelovanja kojemu je cilj u potpunosti ukloniti minsku opasnost s područja Republike Hrvatske do 2019. godine. Do 2014. godine planira se provesti razminiranje poljoprivrednog zemljišta, a potom slijedi razminiranje šuma te područje makije i krša. Hoće li razminiranje uistinu i biti dovršeno do 2019. godine, ovisit će isključivo o financijskim sredstvima.

Naime, financiranje protuminskog djelovanja u Hrvatskoj obavlja se kroz nekoliko osnovnih izvora financiranja, a najveća sredstva još uvijek osigurava država. Iako su ove godine upućene brojne kritike vlasti zbog rezanja proračunskih sredstava za razminiranje, činjenica je da država još uvijek izdvaja najveća sredstva za taj problem. Dio sredstava osigurava se kroz donacije i zajmove.

Nedostatak sredstava

Dosad je za razminiranje potrošeno nešto malo više od 20 milijuna eura. Za uklanjanje preostalih mina bit će potrebno oko četiri milijarde kuna. Kako državi nedostaje gotovo dvije trećine tih sredstava, Vlada planira povući više od dvije milijarde kuna iz fondova Europske unije. Uspješnost tih planova utjecat će i na gospodarski razvoj zemlje s obzirom na to da minski sumnjiva područja ne idu ruku pod ruku s razvojem turizma. Također, ni razvoj poljoprivrede ne može napredovati dok je dobar dio poljoprivrednih zemljišta okarakteriziran kao minsko sumnjivo područje.

Hoće li možda skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju ubrzati razminiranje, tek ćemo vidjeti. Ono što se već sada točno zna je činjenica da će Hrvatska biti jedina zemlja članica EU koja još uvijek ima dio teritorija prekriven minama.

Ako i vi želite pridonijeti mijenjaju situacije u Hrvatskoj nabolje, pridružite se humanitarnoj akciji '208 protiv mina' na našim stranicama.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi