Hrvatsko narodno kazalište (HNK) u Zagrebu za travanj priprema čak dvije operne premijere, "Manon Lescaut" Giacoma Puccinija, jedno od najljepših djela klasične operne literature u režiji Francuza Dominiquea Pitoiseta, te remek-djelo Georga Friedricha Händela, satiričnu komediju "Agrippina", koja će biti postavljena u produkciji Muzičke akademije Zagreb.
Opera "Manon Lescaut", praizvedena u Torinu 1893., mladenačko je Puccinijevo djelo nastalo prema istoimenu romanu Abbé Prévosta iz 1731. i skladateljev prvi veliki uspjeh.
"Iako nije skladana savršeno poput njegovih sljedećih opera, osvaja iskonskom glazbenom inspiracijom, jedinstvenom u čitavu Puccinijevu stvaralaštvu pa i danas pripada najljepšim djelima operne literature", stoji u najavi na mrežnim stranicama HNK-a Zagreb.
Iako je riječ o jednome od najvrjednijih i najiskrenijih Puccinijevih ostvarenja, "Manon Lescaut" nije bila na repertoaru zagrebačke Opere od 1959. godine. Njezinom će novom produkcijom u središnjoj hrvatskoj nacionalnoj kazališnoj kući premijerno u petak 8. travnja ravnati maestro Nikša Bareza, dok režiju potpisuje francuski kazališni redatelj, scenograf i glumac Dominique Pitoiset.
Priča je to o šarmantnoj Manon Lescaut koja u Amiensu slučajno susreće mladoga studenta Renata des Grieuxa, s kojim odlazi u Pariz, nastojeći pobjeći od bogata bankara Gerontea de Ravoira, koji ju pokuša oteti.
Sretan ljubavnički život u Parizu prekinut je kada se Manon, ne uspijevši odoljeti iskušenju luksuza, odluči podati Geronteu. Des Grieux ipak ne odustaje od nje a, kada mu se ona odluči vratiti, smatrajući Gerontea starim i dosadnim, ovaj ju iz osvete dade uhititi zbog krađe i prostitucije. Manon je osuđena na deportaciju u Ameriku, des Grieux joj se uspije pridružiti na brodu, a sve završava tragično u Louisiani, pod užarenim suncem pustopoljine pokraj New Orleansa, gdje Manon i des Grieux lutaju bez cilja, a Manon, na kraju snaga, pada i umire na rukama svojega ljubavnika.
Manon, jednu od Puccinijevih najpoznatijih tragičnih junakinja, utjelovit će, u alternacijama, Kristina Kolar/Rebeka Lokar, njezina brata Lescauta Siniša Hapač/Ljubomir Puškarić, des Grieuxa Stjepan Franetović/Renzo Zulian, a Gerontea Siniša Štork/Ozren Bilušić/Ivica Trubić.
Kostime osmišljava Axel Aust, svjetlo oblikuje Cristoph Pitoiset, a autorski tim još čine asistenti dirigenta Darijan Ivezić i Josip Šego, asistenti redatelja Stephen Taylor i Martina Zdilar Sertić, te asistentica kostimografa Mia Rejc Prajninger.
Muzička akademija postavlja Händela
Već osam dana poslije, u subotu 16. travnja, na pozornici HNK-a Zagreb u produkciji Muzičke akademije u Zagrebu premijerno će biti izvedena "Agrippina", 'opera seria' u tri čina koju je Händel skladao na libreto Vincenza Grimanija, praizvedena u Veneciji 1709. uz izvanredan uspjeh.
"Praizvedbu je slijedilo za to doba neviđenih 27 uzastopnih izvedaba i odlične kritike. Hvalila se kvaliteta glazbe koja je, u skladu s tadašnjim običajima, djelomice posuđena iz drugih autorovih djela, a djelomice i od drugih skladatelja", stoji u najavi.
Opernu priču o Agrippini, Neronovoj majci, koja spletkama s trona pokušava skinuti svojega muža, rimskog cara Klaudija, i postaviti sina za cara, moderni kritičari smatraju prvim Händelovim remek-djelom, punim svježine i glazbene invencije koja ju čini jednom od njegovih najpopularnijih opera, dok se Grimanijev libreto smatra antiherojskom satiričnom komedijom punom političkih aluzija.
Unatoč javnome priznanju i entuzijazmu publike, Händel nije promicao daljnje izvedbe, a kako je i sam kao skladatelj izašao iz mode sredinom 18. stoljeća, "Agrippina" je pomalo zaboravljena.
U 20. stoljeću započela je obnova Händelova repertoara, čime se njegove opere vraćaju na njemačke, britanske i američke pozornice, a postavljanje "Agrippine" u Zagrebu novo je predstavljanje hrvatskoj publici djela istaknutog njemačko-britanskog baroknog skladatelja.
