Prošlo je 14 godina otkako je u kineskim vodama posljednji put viđen dugong, morski sisavac kojega mnogi znaju kao morsku kravu, a od davnina je inspirirao mitove i legende o sirenama. Sada je ta država i službeno ovu vrstu proglasila istrijebljenom. Istina, te neobične velike životinje ima i drugdje, ali djelovanjem čovjeka sve ih je manje, a vijest iz Kine upalila je alarm
Početak priče o nestanku dugonga seže još u sedamdesete godine, otkako je počeo pad njihovog broja zbog izlova, sudara s plovilima i posebno poremećajima u njihovim staništima. Kina je tu izrazito važan primjer. Znanstvenici su u potrazi za eventualnim preživjelim morskim sirenama razgovarali s tisućama ribara u južnim kineskim provincijama kako bi prikupili saznanja je li dugonge itko vidio, i kad se to posljednji put dogodilo. Nažalost, očekivanja Londonskog zoološkog društva koje je provelo istraživanje potvrdila su se.
vezane vijesti
S obzirom na nalaz o istrebljenju u Kini, morske krave su sada i službeno dobile status "kritično ugroženih". Problem nije samo u nestanku jedne životinjske vrste, nego i pogubnom utjecaju na ekosustav. Valjda će jednom neka ovakva vijest izazvati doista djelotvorni alarm, sada možemo samo zaključiti da nas je priroda podsjetila da se istrebljenje jedne životinje može lako dogoditi prije nego ljudi uspiju razviti bilo kakve instrumente zaštite.
Dugonzi su oduvijek bili zanimljivi ljudima, što zbog svog izgleda koji neizbježno budi simpatije, što zbog traga koje su ostavili u mitologiji. Još od davnina širile su se priče o sirenama, mitološkim stvorenjima, lijepim ženama s ribljim repom, kojima se oduvijek pripisivalo zavođenje mornara koji bi tako zaslijepljeni plovili u nesigurne vode. Po svemu sudeći, riječ je bila o nekoj od nekoliko vrsta morskih krava koje su živjele i danas žive po svjetskim morima. Kineski dugonzi nisu nažalost jedine morske krave koje su istrijebljene, isto se dogodilo i Stellerovim morskim kravama koje su nekad živjele u sjevernom Pacifiku.
Dugonzi mogu narasti do četiri metra i težiti više od 400 kilograma. Hrane se morskom travom, a zbog načina hranjenja - plutanja iznad morskog dna koje podsjeća na lutanje krava po pašnjacima i jesu dobili ime 'morske krave'. Jedini su morski sisavci koji se hrane isključivo biljem.
Unatoč romantici - ponekad doduše tragičnoj - koja u pomorskoj mitologiji prati dugonge i srodne im sisavce, odnos između ljudi i tih životinja sve je samo ne bajkovit. Kako vrlo često pasu travu blizu obale, mnogo ih stradava od udara različitih plovila, od čamaca do velikih brodova. Osim toga često se i zapetljavaju u ribarske mreže, ponegdje ih i love zbog masti. No, najviše im je naudio ljudski utjecaj na staništa i prirodnu sredinu koja se posljednjih nekoliko desetljeća drastično smanjila.
