Tajanstveni kip sfinge koji se nalazi pokraj veličanstvenih egipatskih piramida u Gizi već stoljećima zaokuplja kolektivnu imaginaciju čovječanstva. Povremeno se pojavljuju spekulacije da su se nekada na platou Gize nalazile dvije goleme statue sfinge. Imaju li te spekulacije ikakvog temelja u stvarnosti?
Sfinga je stvorenje s tijelom lava i glavom čovjeka, istaknuta figura u egipatskoj, azijskoj i grčkoj mitologiji. Primjerice, u grčkoj tradiciji sfinga je imala i krila, a njezina je glavna mitološka osobina bila da proždire slučajne putnike koji ne znaju odgovor na njezino pitanje. U starom Egiptu sfinga je bila duhovni čuvar i najčešće je prikazivana kao muškarac s faraonskim pokrivalom za glavu. Njezini kipovi manjih dimenzija često se pronalaze u hramovima i grobnicama.
vezane vijesti
Velika sfinga iz Gize, jedan od najprepoznatljivijih spomenika na svijetu, isklesana je u vapnencu prije više od 4500 godina. Ta monumentalna skulptura - dugačka 73, a visoka 20 metara - okrenuta je licem točno prema istoku, a nalazi se nekoliko stotina metara ispred Kefrenove piramide te se smatra da je izgrađena za vladavine tog faraona u razdoblju između 2603. i 2578. godine prije naše ere.
Riječ je o doista staroj skulpturi - za Aleksandra Velikog ona je bila jednako daleko u prošlosti kao što je taj legendarni makedonski vojskovođa za nas danas. S obzirom na raspored piramida na platou Gize, neki znanstvenici vjeruju da su Velika sfinga i kompleks hramova možda imali neku astronomsku svrhu praćenja položaja nebeskih tijela, a u tome smislu pojavile su se i spekulacije o tome da je nekada postojala još jedna blizanka Velike sfinge koja je u međuvremenu nestala.
Sfinge se na ulazima u hramove i grobnice uvijek nalaze u parovima, pa - kako smatra manja skupina egiptologa, među kojima je najpoznatiji Bassam el-Shammaa - nema nikakvog razloga da tako nije bilo i u slučaju sfinge ispred Kefrenove piramide. Isto tako, ti egiptolozi tvrde da brojni staroegipatski, grčki, rimski i islamski izvori spominju dvije sfinge u Gizi, te smatraju da su drugu sfingu između 1000. i 1200. godine srušili muslimanski ikonoklasti.
S tim se tezama ne slaže većina mainstream arheologa, no svakih nekoliko godina mediji javljaju o pronalasku druge sfinge na platou Gize. Krajem prošle godine, egipatski su mediji objavili da je otkrivena druga sfinga iste veličine kao i prva, odnosno, točnije rečeno, temelji na kojima je ona stajala. Prema objavljenim izvješćima, stručnjaci sa egipatskog sveučilišta Zagazig proučili su pronađene artefakte i zaključili da je druga sfinga doista postojala. Arheološka zajednica odbacila je međutim te tvrdnje kao 'potpuno neistinite'.
Jedan od najuglednijih svjetskih egiptologa Zahi Hawass, bivši ministar antikviteta i arheolog koji je nadzirao područje piramida gotovo 20 godina bio je jasan:
'Sfinga je jedinstvena u Egiptu i svijetu. Svaki razgovor o otkrićima drugih sličnih statua je neutemeljen i ima samo jednu svrhu, a to je stvaranje medijske pompe. Tijekom mnogih godina koje sam vodio područje piramida u Gizi, radili smo zajedno s egipatskim i stranim stručnjacima i arheolozima skenirajući cijelo područje, i mogu vas uvjeriti da nema drugog kipa sfinge'.
Iako su vijesti o otkriću druge sfinge očito ipak bile pomalo preuranjene, čini se da priučeni egiptolozi i drugi zanesenjaci neće odustati od potrage za njom.
