ZA EUROPSKU METROPOLU

10 naj fontana iz mokrih snova Milana Bandića

18.06.2017 u 09:35

Bionic
Reading

Unatoč glasnim negodovanjima zbog bespotrebnog trošenja gradskog novca, građani Zagreba na lokalnim su izborima dali blagoslov za gradnju još četrdesetak fontana kojima bismo, prema gradonačelnikovoj računici, trebali sustići Rim. Pa pogledajmo čemu mi to kao europska metropola težimo i od čega se, s obzirom na to da nismo balkanska kasaba, distanciramo

Fontana spomenik Aleksandru Makedonskom u Skoplju

Makedonska je vlada 2008. godine pokrenula projekt 'Skoplje 2014.' kojim bi centru grada na Vardaru vratili znamenitosti stradale u potresu 1963. godine. U sklopu projekta 2011. je pred okupljenim mnoštvom otvoren spomenik Aleksandru Makedonskom – ogromna fontana koja svira klasičnu glazbu, a na čijem se vhu propinje konj s kojega Aleksandar prijeti svojim moćnim mačem. Za neke je Makedonce ovaj spomenik-fontana stvar nacionalnog ponosa, dok ga veći dio njih doživljava kao kič i smatra da je novac utrošen na njega, kao i na ostale spomenike, fontane i mostove u sklopu projekta 'Skoplje 2014.', mogao biti pametnije iskorišten.

Autor: Youtube

Beogradska fontana na Trgu Slavija

Beograđani su nedavno upogonili glazbenu totem-fontanu smještenu u kružnom toku na jednom od glavnih gradskih trgova – Slaviji. Najavljujući prije godinu dana izgradnju ovog tehnološkog čuda sa senzorima vjetra koji reguliraju visinu stupa vode, tamošnja se javnost zabavljala na račun zagrebačkog gradonačelnika, smatrajući to bacanjem rukavice njemu u lice. Dok su oni bacali rukavicu, fontana na ulazu u Zenicu već je četiri mjeseca u zrak špricala vodu kontroliranu senzorima za vjetar. No, uz beogradsku je fontanu predviđen i totem iz kojega će visinu vodenog stupa povremeno moći regulirati i djeca pokretima ruku, a jedinstvenom u Europi čine je ugrađeni grijači koji omogućavaju rad i na minus 20 stupnjeva Celzijevih. Mišljenja javnosti o potrebama za fontanom vrlo su podijeljena.

Autor: Youtube

Fontana na ulazu u Zenicu

U ožujku prošle godine u kružnom toku na ulazu u Zenicu, na glavnoj gradskoj magistrali, u rad je puštena fontana čija ljepota, prema pisanju tamošnjih medija, do punog izražaja dolazi tijekom noći kada se u njoj izmjenjuje svjetlost različitih boja. Posebna atrakcija je vodeni stup čiju visinu određuju senzori vjetra, a čija je maksimalna visina pet metara. Ovo arhitektonsko-građevinsko umijeće, kako mediji opisuju fontanu, ponos je građana Zenice i plod rada domaćih ruku i glava. Strpljenje građana tijekom izgradnje magistrale, grad je nagradio još jednom fontanom koju su na sugestiju građana smjestili u centar grada.

Autor: Youtube

Fontana u kružnom toku na zagrebačkom Britancu

'Bit će Zagreb bolji od Beča i Rima, nismo mi balkanska kasaba', poručio je zagrebački gradonačelnik u srpnju prošle godine najavljujući gradnju još jedne fontane, ovoga puta na Britancu. Tek koju minutu pred svečanost otvorenja u ožujku, jedan se mladić popeo na rub fontane i u nju pomokrio. O svom činu nije želio puno pričati, poručivši da je to i napravio kako ne bi morao ništa objašnjavati te da je time rekao ono što svi misle. Mladić je student umjetničke akademije u Zagrebu pa njegov čin možemo shvatili i kao poruku gradonačelniku u kojem smjeru treba krenuti s izgradnjom preostalih četrdesetak fontana. Pa pogledajmo što na tu temu nudi Europa.

Bruxelleski pišači Manneken, Jeanneke i Zinneke

Jedan od simbola belgijskog glavnog grada Bruxellesa je fontana Manneken Pis koju je 1619. izradio kipar Hieronimus Duquesnoy. Original je zbog nekoliko otuđivanja danas spremljen na sigurno, a mijenja ga kopija postavljena 1965. godine. Među legendama o Mannekenu najzanimljivija je ona o opsadi grada u 14. stoljeću i dječaku koji se pomokrio po gorućem fitilju eksploziva kojim su napadači planirali razoriti gradske zidine. Bruxelles je 1987. dobio i ženski odgovor - djevojčicu Jeanneke Pis koja čuči i urinira. Izradio ju je Denis-Adrien Debouvrie, a kruži legenda da je za postavljanje zaslužan vlasnik obližnjeg restorana koji je s Jeanneke želio privući turiste. Godinama uznemiravana od vandala, Jeanneke danas mirno urinira zaštićena željeznim šipkama. Urinirajućoj dječici na bruxelleskim se ulicama 1998. pridružio i Het Zinneke, često pogrešno nazivan Zinneke Pis, kip urinirajućeg psa kojega je izradio Tom Frantzen. Nakon naleta automobila 2015. godine, Zinnekea je Frantzen obnovio, no kako su ga Belgijanci i tom prilikom propustili prikopčati na gradsku vodovodnu mrežu, jedinstvena je to prilika Zagrebu da dobije prvu fontanu psa koji doista urinira. S modelom gradonačelnik ne bi trebao imati problema.

Autor: Youtube

Dva pišača Davida Černyja u Pragu

Brončane skulpture dvojice muškaraca koji stoje nad Češkom republikom i uriniraju, ne šaraju svojim spolovilima tek tako. Zakretanjem svojih bokova lijevo-desno i pomicanjem spolovila gore-dolje, zapravo ispisuju citate poznatih stanovnika Praga. Autor fontane, postavljene 2004. ispred Kafkinog muzeja u Pragu, češki je kontroverzni umjetnik David Černy, koji je posjetiteljima ostavio mogućnost da i sami ispišu poruku. Uz fontanu se nalazi telefonski broj na koji možete poslati SMS i preuzeti kontrolu nad spolovilom, koje se nakon ispisivanja vaših misli vraća citatima viđenijih Pražana. U cilju postizanja tehnološke nadmoći i lakše čitljivosti poruka, dno zagrebačke fontane bilo bi dobro obložiti fosforescenim materijalom i spolovila skulptura opremiti UV laserima.

Autor: Youtube

'Veliko davanje' Klausa Webera u Londonu

Ljudskim izlučevinama u svom kiparskom radu bavio se i umjetnik Klaus Weber, no on je sa svojim ljudima zarobljenima u lavu, ponudio malo više od samog uriniranja. Postavljenim u kulturnom srcu Londona South Banku, Weberovim skulpturama voda izlazi na sve otvore - iz usta, oka pa čak i pazuha. Iako svaka dojmljiva na svoj način, najviše pažnje javnosti plijeni skulptura čovjeka koji povraća. Naziv fontane 'Veliko davanje' ('The Big Giving') referira se na indijansku svečanost zvanu Potlach. Potpuno obrnuto praksi akumulativne logike kapitalizma, sudionici Potlache natječu se u darivanju, što je jedna od vrlina zagrebačkog gradonačelnika.

The Big Giving Klausa Webera Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Neptunova fontana u Bologni

Ispod kipa Neptuna na monumentalnoj fontani ovog rimskog boga u Bologni, udobno su se smjestile četiri sirene. Fontanu je 1564. na Neptunovom trgu, nakon što su s njega maknuti ondašnji objekti, sagradio flamanski kipar Jean Boulogne de Dona, znam lokalno kao il Giambologna, prema zamisli slikara Tommasa Laureta. Najviše pozornosti tijekom vremena, uz sva mitska bića koja fontanu krase, privlačile su gole grudi sirena kroz čije bradavice brizga voda. Laktacijske sirene alegorija su za četiri glavne rijeke svijeta, i kao takva možda bi primjerenija bila Karlovcu. No i na obalama Save ima dovoljno mjesta za barem jednu sirenu iznad koje bi se uzdiglo neko domaće božanstvo.

Autor: Youtube

Fontana delle Tette u Trevisu

Laktacijske fontane su, čini se, bile popularne kroz povijest diljem Europe, a nalazimo ih od Kopenhagena, preko Nürnberga do Grčke. Osim ljepotom, pažnju nam je svojom neobično pričom privukla još jedna talijanska fontana, ona u staroj gradskoj jezgri Trevisa kroz koju voda iz ženskih grudi teče još od 1559. godine. Doduše, za Fontanu delle Tette kruže priče da nije uvijek kroz bradavice propuštala vodu. Osim starog dosadnog Napoleona koji je zavrnuo pipu kad je 1797. napao Treviso, razlog za to je i običaj gradskih vlasti da u nekim davnim vremenima ratne pobjede, odmore od borbi, izbore novog gradonačelnika i kojekakve druge važne stvari za grad proslave uz obilje vina pa su građani tri uzastopna dana mogli uživati, ovisno preferiraju li crno ili bijelo, srčući ga iz odgovarajuće grudi na fontani. S ugrađenim točionikom piva, o popularnosti ovakve fontane u Zagrebu uopće ne treba dvojiti.

Autor: Youtube

Fontana di Trevi u Rimu

Uz poznatu rimsku Fontanu di Trevi, koju je po narudžbi pape Klementa XII. projektirao arhitekt Nicolo Salvi, veže se zanimljiva i unosna legenda koja vam navodno jamči povratak u Rim. Sve što trebate napraviti je ubaciti preko ramena u nju kovanicu, i to drugu, jer prva koju također ubacujete preko ramena je rezervirana za ispunjavanje neke želje po vašem izboru. Prosjek utrška kojeg komunalne službe svakog jutra pokupe je oko 3.000 eura, a prošle su godine u Fontanu di Trevi turisti ubacili kovanica u protuvrijednosti milijun i pol dolara. U Manduševac se navodno ubaci zanemariva svota koju se gradskim službama ni ne isplati vaditi pa je novac prepušten prolaznicima. Zagreb je postao jaka turistička destinacija, s pričanjem legendi nikad nismo imali problema, a vjerojatno ni prirezni obveznici ne bi imali ništa protiv jedne fontane u koju silne novce ne bacaju samo oni.

Autor: Youtube