VELIKI INTERVJU ZA TPORTAL

Karlo Ressler otvoreno o političkim ambicijama, HDZ-ovim briselskim adutima, vrućim svjetonazorskim temama, odnosu s premijerom, obitelji…

  • Autor: Maja Šurina
  • Zadnja izmjena 13.04.2019 10:24
  • Objavljeno 13.04.2019 u 10:18

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Prije tjedan dana, kada je HDZ objavio da će nositelj njihove liste biti Karlo Ressler, dio javnosti bio je iznenađen time što stranka nije za čelno mjesto liste izabrala nekog s više političkog iskustva. No za druge, koji poznaju i samog Resslera i svjesni su da se radi o jednom od najbližih Plenkovićevih suradnika, ta vijest nije bila iznenađenje. Da je itekako vičan u europskim temama, Ressler je dao naslutiti i u razgovoru za tportal koji smo u četvrtak vodili u njegovu uredu u Banskim dvorima, u kojem svoju odanost stranci pokazuje i slikom prvog predsjednika Franje Tuđmana koja visi na jednom od zidova. U opuštenom razgovoru Ressler je dao do znanja i kako se nosi sa svim kritikama, ali i progovorio o privatnom životu

Ressler je rođen 26. prosinca 1989. u Zagrebu i sa svojih 29 godina jedan je, ako ne i najmlađi, nositelj jedne HDZ-ove liste na izborima. Školovao se u Zagrebu, u kojem je pohađao VII. gimnaziju te završio Pravni fakultet. No s Pravnim fakultetom počinje i njegov život te školovanje izvan granica Hrvatske. Naime, posljednju godinu fakulteta Ressler je završio u Velikoj Britaniji, a i trenutno je na doktoratu u Njemačkoj.

Kao asistent tada europskom zastupniku Andreju Plenkoviću, upoznao je i politički život u Bruxellesu, a već drugi mandat dopredsjednik je Mladeži Europske pučke stranke. Kao svog dugogodišnjeg suradnika, Plenković ga je poslije povratka u Hrvatsku odabrao i da mu bude savjetnik na mjestu predsjednika Vlade.

Što se pak privatnog života tiče, javnosti je poznata informacija da je HDZ-ov doajen Vladimir Šeks bio oženjen njegovom majkom Anicom Ressler. Sam Ressler, iako mu je tek 29 godina, već je nekoliko godina u braku sa suprugom Karlom, s kojom ima dvoje djece.

Kako gledate na kritike da ste premladi da biste bili nositelj liste HDZ-a?

Često se komentira da se mladima ne daje dovoljno prostora, a takvi su komentari prisutni i u političkom životu. Sada smo napravili listu koja je kombinacija različitih generacija. To je dobra poruka. Što se mene tiče, kao asistent europskom zastupniku radio sam na nizu europskih tema i rezolucija važnih za Hrvatsku, primjerice na rezoluciji kojom je Europski parlament osudio djelovanje Vojislava Šešelja te rezoluciji o transparentnosti i odgovornosti europskih zastupnika. Zadnje dvije godine radim kao savjetnik premijera. Prošao sam sve razine stranačke organizacije. Kroz Mladež EPP-a dobio sam priliku razumijevati značajne razlike koje postoje među perspektivama država članica. Svjestan sam da su kritike očekivane, ali prihvatio sam kandidaturu jer sam uvjeren da zajedno možemo napraviti dobar posao. Vjerujem da sam svojim dosadašnjim iskustvom i radom pokazao stručnost i predanost.

No činjenica je da niste imali tipičan politički uspon u stranci, da niste bili na čelu nekih lokalnih organizacija ili dužnosnik na nižim razinama.

To može biti i prednost. Da ipak razjasnim, deset godina član sam HDZ-a i prošao sam sve razine organizacije od temeljnog ogranka. Vodio sam radnu skupinu za izradu novog Statuta HDZ-a 2018. Sudjelovao sam aktivno u nekoliko kampanja za europske i parlamentarne izbore. Koordinirao sam izradu programa za europske izbore. Uz to sam u drugom mandatu potpredsjednik Mladeži Europske pučke stranke. Često se zaboravlja da su se, ako se uspoređuje s našom listom iz 2014., mnogi od naših tadašnjih kandidata profilirali upravo unutar Europskog parlamenta.

Kao i većina hrvatskih eurozastupnika, ostat ću živjeti u Hrvatskoj i putovati u Bruxelles, kaže Ressler

Kao i većina hrvatskih eurozastupnika, ostat ću živjeti u Hrvatskoj i putovati u Bruxelles, kaže Ressler

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Jeste li ikada razmišljali o tome da budete saborski zastupnik, da vam to bude odskočna daska za dalje?

Ne gledam to tako. Cijeli niz saborskih zastupnika HDZ-a mlađe generacije izabran je na izborima 2016. na posebnoj platformi i programu Mladeži. I to je bila jasna poruka. Niz lokalnih dužnosnika također dolazi iz kruga ljudi koji su stasali i postepeno se gradili kroz rad europskih zastupnika.

U nedavnom intervjuu HNS-ov nositelj liste Matija Posavec izgovorio je kako on nije miljenik svog šefa, očito aludirajući i na medijske napise koji su govorili da ste nositelj liste jer ste jedan od najbližih Plenkovićevih suradnika. Kako komentirate takve izjave HDZ-ova koalicijskog partnera?

Nisam to tako shvatio. HNS vodi svoju kampanju, a HDZ svoju.

Od četiri aktualna HDZ-ova eurozastupnika, dvoje ih je sada završilo na listi. Znači li to da ovo drugo dvoje nije dobro radilo svoj posao?

Naravno da ne. Ivana Maletić kandidatkinja je za Revizorski sud. Na listi se nalaze dvije dokazane europske zastupnice, troje saborskih zastupnika, dva uspješna župana, general Stjepan Adanić, koji predstavlja utemeljitelje HDZ-a i hrvatske branitelje, i nas četiri kandidata mlađe i srednje generacije s posebnim stručnim znanjima. No svih 12 kandidata razumiju europsko pravo, europske politike i europske fondove. Stručnost i znanje bili su temeljni kriteriji prilikom sastavljanja liste.

Mislite li se preseliti u Bruxelles kada budete izabrani?

Ne, kao i većina hrvatskih eurozastupnika, ostat ću živjeti u Hrvatskoj i putovati u Bruxelles. Zagreb je moj grad, ovo je moja zemlja i kvaliteta života ovdje je visoka i u usporedbi s europskim metropolama. Ovdje želim ostati živjeti.

O povezivanju s Vladimirom Šeksom: Bilo bi mi draže da me se sudi po onome što jesam i što radim

Smeta li vam to kad se u kontekstu vašeg imena i dosadašnjeg rada spominje da ste posinak Vladimira Šeksa?

Vlado je imao važnu ulogu u stvaranju Hrvatske. Politički je aktivan više od tri desetljeća. Svjestan sam toga da se povezujem s njim, a naravno da bi mi bilo draže da me se sudi po onome što jesam i što radim.

Koji je najvažniji savjet što vam ga je Vladimir Šeks dao u vašem dosadašnjem životu?

Naglašavao je uvijek važnost obrazovanja i rada na sebi, kao i to da je bitno uvijek biti svoj.

Ovaj tjedan došlo je do dogovora o još jednoj odgodi Brexita do 31. listopada. Kako će se po vašem mišljenju razviti situacija oko Brexita i treba li Europa strahovati jer vidimo da neki torijevci prijete da će opstruirati rad europskih institucija?

Nakon sjednice Europskog vijeća u srijedu mogućnost za dovršetak procesa ratifikacije Sporazuma o povlačenju produžena je do kraja listopada. Jasno, ako ranije uspije pokušaj pronalaska većine u Zastupničkom domu, Ujedinjena Kraljevina može i ranije izaći iz Europske unije. Sve čemu danas svjedočimo posljedica je pretvaranja unutarstranačkog pitanja Konzervativne stranke prvo u nacionalno, a onda i europsko pitanje. To je štetno i za Europsku uniju, ali još više za Ujedinjenu Kraljevinu. Sada je sve očitije to da je britanski izlazak iz EU-a puno složeniji, skuplji i štetniji nego što se govorilo u referendumskoj kampanji.

Vjerujete li vi da se Britanci mogu međusobno dogovoriti oko izlaska na europske izbore, s obzirom na to da im - ako ne izađu na izbore - prijeti izlazak već 1. lipnja?

Europski birači zaslužuju jasno stajalište Londona o održavanju europskih izbora. S jedne strane je apsurdno to da država koja izlazi iz EU-a raspisuje izbore, ali s druge strane to je nužno za pravnu sigurnost. Ako je Ujedinjena Kraljevina 1. srpnja članica Europske unije, nemoguće je to da nema zastupnike u Europskom parlamentu. To nije bitno samo zbog njihove ravnopravnosti, nego i zbog toga da sve odluke koje Europski parlament bude donosio ne budu pravno dvojbene.

Ima li uopće Europska unija neke mehanizme kako bi mogla spriječiti te opstrukcije koje neki od britanskih zastupnika žele iskoristiti kao sredstvo ucjene da se pristane na njihove zahtjeve?

Zaključci Europskog vijeća kažu se da se prima na znanje obećanje Velike Britanije da će djelovati konstruktivno i odgovorno. No ne postoji pravno-kogentni mehanizam kojim bi to bilo moguće ostvariti.

Ressler u razgovoru s novinarkom tportala Majom Šurinom

Ressler u razgovoru s novinarkom tportala Majom Šurinom

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Kako će se ova nova situacija odraziti na Hrvatsku i izbore u Hrvatskoj?

Generalno nismo toliko gospodarski i financijski izloženi kao neke druge države članice - i zbog geografske udaljenosti, a i zbog kasnijeg ulaska u Europsku uniju - ali trebamo zaštititi interese 6000 hrvatskih građana koji trenutno žive i rade u Britaniji. Uz to, premda ćemo birati 12 zastupnika, sada je jasno da je moguće da jedan od njih ne uđe odmah u Europski parlament, nego tek kada se počnu ostvarivati pravni učinci britanskog izlaska iz Europske unije.

Koliko je u tom kontekstu bitna preferencijalna kampanja u Hrvatskoj, odnosno koliko će se pojačati utrka za preferencijalnim glasovima kako bi se izbjegla sudbina 12. zastupnika?

To prije svega ovisi o tome koja će lista po D’Hondtu dobiti 12. mandat. Preferencijalni glasovi dolaze u obzir tek kada se vidi koja je lista dobila taj 12. mandat. Za HDZ je cilj da u svakom slučaju imamo pet zastupnika, dakle i u slučaju da isprva uđe samo 11 zastupnika u Parlament.

Hoće li HDZ-ovi kandidati voditi preferencijalnu kampanju i kako će izgledati vaša preferencijalna kampanja?

Prije svega vodit ćemo pozitivnu kampanju i prezentirati konkretne prednosti hrvatskog članstva u EU. Naš cilj je zajednički, ali preferencijalna kampanja bit će dopuštena. Svaki od kandidata ima svoj ‘forte’ ili u određenim temama ili geografskim dijelovima. To ćemo pokušavati iskoristiti kao prednost. Uz zajedničku kampanju, pokušat ću dodatno razgovarati s mladima, našom generacijom diljem Hrvatske, a poseban naglasak želim staviti i na pripremanje Hrvatske za Europu nove generacije – ubrzani razvoj umjetne inteligencije, robotike, napredne obrade podataka, automatizacije poslova… Nismo uvijek svjesni kolikom se brzinom, zbog tehnoloških promjena, mijenja način na koji živimo, razmišljamo i komuniciramo.

Iz vaših dosadašnjih izjava već se da naslutiti da su vam u fokusu mladi, obrazovanje i obitelj. Jesu li to poruke vaše preferencijalne kampanje?

Što se tiče pitanja mladih, da. Kao i većini mladih diljem Europe, važna su mi pitanja obrazovanja i zapošljavanja, kao što je kvaliteta radnog mjesta te visina plaća. Kao mladom roditelju, bitna mi je i društvena podrška pri zasnivanju obitelji.

Osim toga, budući da završavam doktorat na Max Planck institutu za međunarodno kazneno i strano pravo u Freiburgu na temu trgovanja ljudima u jugoistočnoj Europi, posebno su mi u interesu i migracije i sigurnost.

Kao treći element, kroz dosadašnju suradnju s predsjednikom Plenkovićem sudjelovao sam u pripremama različitih europskih politika. Ušao sam u detalje mnoge od tih tema, posebice uzimajući u obzir hrvatske nacionalne interese. Predan sam i motiviran pridonijeti objašnjavanju naših specifičnosti i boljem pozicioniranju Hrvatske u Uniji.

Što je sa starijom populacijom, kako mislite pridobiti njihove glasove?

Naš program zove se ‘Hrvatska za generacije’. To je slogan koji najbolje opisuje i cijeli sastav naše liste. Na njoj se nalazi kombinacija iskustva i mladosti, kombinacija ljudi koji dolaze iz različitih dijelova Hrvatske. Glavna poruka je da na temelju dosadašnjih postignuća i jasnih narodnjačkih i demokršćanskih vrijednosti danas moramo zajedno nastaviti graditi i pripremati Hrvatsku za nove izazove koji nam dolaze, od tehnoloških do gospodarskih i društvenih promjena. To razumiju sve generacije.

Fokusiran je na to da na izborima zajednički ostvare što bolji rezultat

Fokusiran je na to da na izborima zajednički ostvare što bolji rezultat

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Strahujete li da ćete dobiti premalo preferencijalnih glasova ili da će netko dobiti više od vas?

Potpuno sam usredotočen na to da zajedno kao lista ostvarimo što bolji rezultat, dobijemo pet zastupnika, ali prije svega da ponudimo konkretna rješenja te da u kampanji sučelimo programe i pokažemo koje su stranke, kandidati i programi ozbiljni, odgovorni i mogu raditi razlike, a koji to ne mogu. Za svakoga od kolega s liste mogu reći s punim pouzdanjem da će dobro zastupati građane u Europskom parlamentu, a građani imaju pravo preferencijalno odabirati koga smatraju najprikladnijim.

Kao zastupnik u Europskom parlamentu sigurno ćete u nekim situacijama morati surađivati s hrvatskim zastupnicima iz drugih stranaka, kao što su primjerice u Europskom parlamentu surađivali Tonino Picula i Davor Ivo Stier. U tom kontekstu, koga biste od oporbenih kandidata voljeli vidjeti u Europskom parlamentu?

Volio bih vidjeti one koji stvarno mogu pomoći u pozicioniranju Hrvatske u Europskoj uniji. Često se zaboravlja koliko su važni klubovi unutar Europskog parlamenta. Od nekih drugih kandidata čujemo da se ne žele jasno odrediti u kojem će klubu djelovati kada uđu u Parlament ili će djelovati izvan klubova, ali to znači da bi svjesno ograničili svoje mogućnosti zastupanja hrvatskih građana. Većina zakonodavnih prijedloga i odluka prvo se brusi i dogovara unutar klubova. Zato bi bilo dobro da iz drugih stranaka u Europskom parlamentu vidimo ljude koji se mogu svojim znanjem i kvalitetama izboriti za utjecaj unutar svojih klubova, a tako posredno i u Parlamentu.

Na izbore izlaze 33 liste, među njima i neke stranke koje su posve nepoznate javnosti. S obzirom na to da neovisne liste za kandidaturu moraju prikupiti pet tisuća potpisa, kakva vam se čini ideja da se takvo mjerilo postavi i za stranke?

Ovakav koncept ne postoji samo za europske, nego i za parlamentarne izbore. Razlog tome je da su političke stranke bitan dio višestranačkog sustava i temeljno je razmišljanje da bi one trebale predstavljati određeni broj ljudi. Stranke su pravne osobe koje djeluju prema propisima za djelovanje političkih stranaka, a izlazak na izbore jedna im je od temeljnih djelatnosti.

Neki od kandidata na drugim listama već su otvoreno rekli da, budu li izabrani, ne misle ići u Bruxelles. Je li to prevara birača?

U HDZ-u smo imali principijelnu odluku da nitko tko sudjeluje u izvršnoj vlasti neće biti kandidat na listama. Ovo o čemu vi govorite vidjeli smo prije pet godina na primjeru Mirele Holy. Mislim da to nije dobra poruka jer se građanima serviraju prepoznatljiva imena, a nakon izbora postoji mogućnost da ih zastupa netko drugi. Sigurno je bolje imati stvarne kandidate na listi.

Je li vam u političkoj karijeri domet biti eurozastupnik ili imate ambicije biti nešto više, možda europski povjerenik, premijer?

Puno je važnija od mene osobno, i na ovim izborima i u budućnosti, zajednička priča i želja da stvarno napravimo razliku te mogućnost da napravimo promjenu. I kada sam se angažirao prije 10 godina, nisam se angažirao zbog položaja, nego da se, koliko god je to možda teško, naprave ozbiljni pomaci. Pozitivni pomaci postaju sve očitiji u zadnje dvije-tri godine. Jedna od naših važnih poruka je da želimo mijenjati atmosferu beznađa i besperspektivnosti. Hrvatske građane ne zanima tko će za 10 godina biti premijer, već kakva će biti kvaliteta života u Hrvatskoj.

Krajem ove godine birat će se i novi europski povjerenici. Kako svaka članica ima pravo na povjerenika, zanima me postoji li neki resor u kojem bi HDZ volio vidjeti novog povjerenika iz Hrvatske?

Prerano je za to. Način izbora povjerenika dosta je kompleksan i dugotrajan. Oni se zapravo predlažu prije nego što im se određuje resor. Imenovanje je rezultat dugotrajnih pregovora između političkih stranaka. U ovom kontekstu dosta su bitni klubovi i političke opcije unutar Europskog parlamenta i jasno je da netko tko djeluje kroz snažnije političke opcije, poput Europske pučke stranke, može ostvariti bolji rezultat. Za predsjednika Europske komisije podupiremo Manfreda Webera i po svim anketama izgledno je da će pučani ostati najsnažnija grupacija u Parlamentu. To će onda značiti da će i HDZ biti u boljoj prilici da utječe na izbor najboljeg imena i relevantnog resora za povjerenika iz Hrvatske.

Ressler sa suprugom Karlom dijeli poprilično podudaran vrijednosni sustav

Ressler sa suprugom Karlom dijeli poprilično podudaran vrijednosni sustav

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Savjetnik ste premijera. Što to konkretno znači, u čemu ga savjetujete?

Savjetnik sam za pravna i politička pitanja. Svaki tjedan sudjelujem na sjednicama užeg kabineta i u pripremi zakonodavnih prijedloga za sjednice Vlade. U suradnji s kolegama izrađujem analize, podloge za sastanke i pravna mišljenja. Svakodnevno komuniciram s ministrima, državnim tajnicima i kolegama radi bržeg i učinkovitijeg donošenja i provođenja odluka. Sudjelujem u pripremama za sjednice Europskog vijeća i član sam hrvatske delegacije koju predvodi predsjednik Vlade.

Možete li nam reći neki od savjeta koje ste mu dali u posljednje vrijeme?

To je među nama. Bio bih loš savjetnik kada bih drugima govorio ono što savjetujem.

Sluša li vas?

Imamo stvarno dobru suradnju.

U jednom intervjuu pročitala sam da opisujete sebe kao umjerenog demokršćana. Istovremeno u pojedinim medijima mogli su se pročitati neki istupi vaše supruge, primjerice vezano uz pobačaj, koji je ona, prema tim napisima, opisala kao ‘nepoželjan društveni fenomen’. Dijelite li općenito svjetonazor sa suprugom ili oko nekih svjetonazorskih pitanja imate drugačija razmišljanja?

Karla i ja upoznali smo se na pravu i oženili nakon fakulteta. Dijelimo zajedničke vrijednosti o temeljnim životnim pitanjima, puno razgovaramo i velika mi je podrška. Zajedno proživljavamo i lijepe stvari i radosti, a i izazove. Imamo poprilično podudaran vrijednosni sustav.

Konkretno, kakav je vaš stav o pobačaju?

Uvažavam znanstvenu činjenicu da život počinje začećem. Pratio sam i veselio se razvoju svoje djece i prije nego su rođena. Vjerujem da društvo treba razvijati zakone koji će podržati ženu ako odluči imati dijete, kao i edukativne i preventivne mjere sa svrhom da pobačaj bude izuzetak. To je i okvir koji postavlja rješenje Ustavnog suda.

  • +15
  • +12

Karlo Ressler

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Ovaj tjedan Hrvatska je organizirala veliki samit Kina plus 16. Koje konkretne efekte, kada je u pitanju Kina, mogu očekivati hrvatski građani?

Pelješki most sigurno je najkonkretniji oblik suradnje. To je jedan od najvećih projekata i svojevrstan kineski ulazak na europsko tržište. Za Hrvatsku će ostati trajan spomenik prvih godina članstva u Europskoj uniji. Predsjednik Vlade Plenković i kineski premijer Li u četvrtak su i simbolički zaključili prvu fazu izgradnje mosta koji će konačno povezati sjever i jug Hrvatske. Prošle godine bio sam u posjetu Kini i stvarno je fascinantna brzina njihovog razvoja, osobito u infrastrukturnom i tehnološkom smislu. Nastoje sve više ulagati u infrastrukturne projekte i izvan Kine. Posjet predsjednika vlade Lija bit će prekretnica u odnosima dviju zemalja. Potpisano je desetak sporazuma, a uslijedit će izgradnja lučke i željezničke infrastrukture.

Treba li se Hrvatska bojati kineskih investicija, pogotovo u kontekstu toga da je i Europa još uvijek skeptična prema otvaranju Kini?

Kao vodeće svjetsko gospodarstvo, Kina je sve značajniji trgovinski partner za cijelu Europsku uniju. Samo Njemačka je prošle godine s Kinom imala trgovinsku razmjenu od gotovo 200 milijardi eura, čime joj je Kina najvažniji pojedinačni trgovački partner. S Kinom gradimo suradnju kroz tri stupa – Europsku uniju, format Kina +16 i bilateralne odnose. Kina će u nadolazećim godinama postajati još važnije svjetsko gospodarstvo i Hrvatska se mora izboriti za investicije, ali i svoju priliku na tržištu od gotovo milijardu i pol ljudi.

Vlada bi uskoro mogla ostati bez jedne ministrice ukoliko, a čini se da je to vrlo izvjesno, Marija Pejčinović Burić bude izabrana za glavnu tajnicu Vijeća Europe. Je li se u HDZ-u već razgovaralo o tome tko bi je mogao naslijediti?

Idemo korak po korak. To što je potpredsjednica Pejčinović Burić ušla u uži izbor stvarno je sjajan rezultat i to je velik uspjeh, i za nju osobno, a i za Hrvatsku. Pogotovo nakon našeg predsjedanja Vijećem Europe. To je još jedna snažna potvrda i europskog usmjerenja Hrvatske te ugleda i položaja koji uživamo u europskim institucijama. Nadam se da će biti uspješno, a 25. lipnja zadnji je krug glasovanja.

Čime se bavite u slobodno vrijeme?

Nemam, nažalost, previše slobodnog vremena. Kad ga imam, onda ga provodim sa svojom obitelji te se bavim sportom - odigram nogomet ili košarku jednom tjedno s prijateljima. Planinarim na Sljeme s obitelji, a tako su i mene vodili kad sam bio mali. Još češće smo u Maksimiru. Družim se s prijateljima, čitam. Znam za vikend otići u Slavoniju, u Osijek ili Našice, odakle su moji porijeklom, ili u Dalmaciju - Pirovac ili Zadar.

Kada već spominjemo čitanje, koju biste knjigu preporučili čitateljima tportala?

Pokušavam uvijek pronaći vremena za čitanje; Kunderu, Petersona, Hararija.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!