"Bude li svaka zapadnoafrička zemlja imala vlastiti pogon za preradu, neće biti problema", rekao je ministar rudarstva Bouna Sylla za Reuters, dodavši da će uspjeh odnosno neuspjeh ovisiti o ekonomskim, a ne političkim faktorima.

Predsjednik Mamady Doumbouya prošlog je tjedna zabranio izvoz neprerađenog zlata, signalizirajući da Gvineja želi zadržati veći dio vrijednosti u domaćem gospodarstvu i iskoristiti trend visokih cijena zlata na svjetskim tržištima.

Gvineja je izgradila novi pogon za preradu koji, prema riječima ministra, može obrađivati zlato iz cijele regije i spada među najveće u Africi.

Zamjenik šefa državnog fonda za rudna ulaganja Bangaly Steve Toure rekao je da bi postrojenje, vrijedno oko 30 milijuna dolara, trebalo u početnoj fazi obrađivati oko 530 tona zlata godišnje, a kasnije i do 733 tone.

Početak komercijalnog rada očekuje se u srpnju, nakon završnih odobrenja.

Gana, Mali i Burkina Faso također razvijaju vlastite kapacitete za preradu kako bi zadržali veću vrijednost iz proizvodnje zlata.

Gvineja godišnje proizvodi oko 2,32 milijuna unci zlata, ali zadržava manje od jedan posto njegove ukupne vrijednosti u domaćem gospodarstvu.

"Nije riječ samo o prihodima i radnim mjestima", objašnjava Sylla, dodajući da države poput UAE-a ne proizvode zlato, ali su razvile pogone za preradu kako bi potaknule rast šireg gospodarstva.

"I mi želimo stvoriti takav lanac vrijednosti”, zaključio je ministar.

Vlada priprema uredbu kojom bi potaknula domaću preradu te planira reforme za formalizaciju sitne rudarske proizvodnje i poboljšanje sljedivosti do kraja godine, napominje Sylla.

Pogon za preradu zlata strukturiran je kao javno-privatno partnerstvo i sastavni je dio šire strategije razvoja prerađivačke industrije, po uzoru na slične projekte u sektoru boksita.

Gvineja je vodeći proizvođač boksita u svijetu, podsjeća Reuters.