ostaci žive od izvoza

Željeznicu nam moderniziraju stranci, a domaće tvrtke propadaju

  • Autor: I. Ba./Hina
  • Zadnja izmjena 26.02.2020 14:05
  • Objavljeno 26.02.2020 u 14:05
Ilustracija

Ilustracija

Izvor: Pixsell / Autor: Nikola Cutuk/PIXSELL

Ostaci hrvatske željezničke industrije uglavnom žive od izvoza, domaće tvrtke rijetko dobivaju poslove na domaćim natječajima, a ugovaranje poslova koči i velika birokratiziranost, sukus je tribine "Uloga hrvatske industrije u modernizaciji željeznice".

Tribinu su organizirali Savez za željeznicu, Hrvatska gospodarska komora i IPC Dunav Jadran.

Predsjednik Saveza za željeznicu Zoran Maršić rekao je da malobrojne opstale domaće tvrtke većinom žive od izvoza, ali i da ih je dosta u lošem stanju, stečaju i sličnim situacijama.

"Smatramo da u priči o velikom ulaganju u željeznički sektor domaća industrija može zaposliti dosta ljudi i doprinijeti ukupnom hrvatskom gospodarstvu. Domaćoj željezničkoj industriji trebalo bi dati priliku da sudjeluje u javnim natječajima. Primjerice, za tvrtku Pružne građevine smatra se da su u sukobu interesa jer su tvrtka kćer HŽ Infrastrukture", naveo je Maršić, koji smatra da bi i takve tvrtke mogle sudjelovati u velikim infrastrukturnim projektima.

Naime, do 2030. godine u hrvatsku željezničku infrastrukturu planira se uložiti najmanje 3,5 milijardi eura.

Direktor poslovnih djelatnosti tvrtke Altpro Mislav Kraljević istaknuo je da se dugo nije ulagalo u željezničku industriju i infrastrukturu, ali da dolazi novo razdoblje potaknuto EU sredstvima, s puno projekata.

"U Hrvatskoj još ima uspješnih tvrtki iz tog područja, uz ostalih i Altpro, no mi smo se još davno orijentirali na izvoz - izvozimo 90 posto svojih proizvoda, a samo 10 posto ostaje U Hrvatskoj. Sami kreiramo i proizvodimo, a naši su proizvodi traženi na svjetskom tržištu. Ne ovisimo o malom hrvatskom tržištu i ne možemo se samo na njega osloniti", naglasio je Kraljević.

Vezano uz poslovanje u Hrvatskoj, kazao je da tvrtke koje se javljaju na natječaje ne mogu same utjecati na odluku koga će naručitelj odabrati.

"Državne institucije trebale bi raditi na boljem kontaktu sa krajnjim korisnikom, ovdje u Hrvatskoj, gdje bi se možda mogla izbjeći velika birokratiziranost cijelog procesa. Ministarstvo gospodarstva je prije nekoliko godina najavilo da će se na tim natječajima vednovati inovacijski doprinos pojedine tvrtke, ali to nikada nije zaživjelo", požalio se Kraljević.

Načelnik Sektora za industrijsku politiku Ministarstva gospodarstva Robert Blažinović tvrdi da ministarstvo podupire i domaće dobavljače i proizvođače u željezničkom sektoru. Istaknuo je, međutim, da u području za javne nabave postoje mogućnosti za unaprjeđenje.

"Zemlje u našem okruženju, članice EU, svoju su javnu nabavu odnosno svoje zakonodavstvo prilagodili u smislu inovativne javne nabave. Konkretno, to znači da se naglasak daje na zelene tehnologije, digitalizaciju i tvrtke iz domicilnih zemalja, koje to primjenjuju, u principu dobivaju takve natječaje", naglasio je.

Problem vidi i u tome što su mnoge domaće tvrtke kvalificirane kao poduzetnik u teškoćama i kao takve teško dobivaju natječaje.

Potpredsjednik HGK Tomislav Radoš najveći problem također vidi u sustavu javne nabave budući da domaće tvrtke rijetko dobivaju dokazati se na domaćem tržištu, dok bi za dekana Fakulteta prometnih znanosti Tomislava Mlinarića željeznički sustav mogao biti gospodarski zamašnjak države i regije. Smeta mu što se premalo koriste rješenja domaćih stručnjaka, a uvoze strana rješenja, koja nisu bolja od hrvatskih.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!