Ako se nastavi pad proizvodnje mlijeka, s njim će se istopiti i maslac, pa bi do kraja godine, kada potražnja doseže vrhunac, moglo doći i do blage nestašice. Cijena mu je krajem srpnja na europskom tržištu porasla 80 posto u odnosu na lani, a kod nas je u prvoj polovici godine porasla za 14 posto, dok je u srpnju skočila za 30 posto
Dok je tijekom prošle godine cijena kilograma maslaca stajala 51 kunu, tijekom ove narasla je na 66 kuna. Kako će se to odraziti na domaće potrošače?
'Može se očekivati da će porasti cijene svih mliječnih proizvoda. Cijene biljnih masnoća su također u porastu, ali ne tako drastično, kao što je slučaj s masnoćama životinjskog podrijetla', odgovara tportalu Marjan Vučak, predsjednik Uprave Megglea Hrvatske, jedne od najvećih mliječnih kompanija u Hrvatskoj i jedine koja nam je odgovorila hoće li poskupjeti maslac iako smo upite poslali i Dukatu, Zdenki te Vindiji.
Opisuje kako je na tržištu već duže vrijeme evidentan poremećaj cijene maslaca zbog manje proizvodnje sirovine, a povećane potražnje. Očekuje da će se trend poskupljenja nastaviti još neko vrijeme, sve dok zemlje s najvećom proizvodnjom maslaca, poput Njemačke, Nizozemske i Irske, ne budu stabilizirale proizvodnju.
Optimistični proizvođači
'Ovo je vrlo volatilno tržište i ciklusi promjena sveopćih okolnosti se mijenjaju u kratkom vremenu. Očekujemo stabilizaciju za nekoliko mjeseci. Na našim prostorima bit će dosta poteškoća s obzirom na sušu koja vlada; prouzročit će dosta poteškoća u ratarstvu, a samim time i u proizvodnji mlijeka', upozorava Vučak.
vezane vijesti
Dok se u Europi prosječna potrošnja po stanovniku godišnje penje na četiri kilograma maslaca, u Hrvatskoj se po stanovniku godišnje pojede upola manje. Posljednje dvije godine, prema podacima Croatiastočara, uvezli smo 3000 tona maslaca, sami smo proizvodili 1000 tona više od toga, izvozili 500 tona, a ukupna potrošnja dosezala nam je 6500 tona maslaca i dodatnih 1000 tona mliječnih namaza na bazi maslaca.
Prsti politike u mlijeku
'Problemi u mliječnom sektoru zapravo su globalni, a u Europi i kod nas kulminirali su 2015. i 2016., dok su 2012. i 2013. bile stabilne godine. Poremećaji nastaju uvođenjem embarga Rusiji u rujnu 2014., koja je bila prva izvozna destinacija mliječne industrije, a u Europi su potom ukinute i mliječne kvote pa je došlo do povećanja proizvodnje mlijeka, a gomilali su se lageri sireva i maslaca', objašnjava tržišnu situaciju Branko Bobetić, direktor Croatiastočara.
Lageri mliječne industrije povećavali su se tijekom 2014. i 2015., a već prošle godine, no posebice ove, dolazi do pada proizvodnje mlijeka u Europi, čime se smanjuje i proizvodnja maslaca.
'Naši proizvođači nisu imali mogućnost da svoje viškove mlijeka, kada je ono na tržištu bilo jeftino, pretvaraju u maslac, tako ga čuvaju i zadrže nekakvu vrijednost. Ne znam koliko točno maslaca proizvodimo, ali vrlo malo. Mlijeko se pretvara u maslac kada je izuzetno jeftino. To se tako radi, ili ide u prah ili u maslac ili u proizvode koji mogu duže stajati, pa kad u nekom trenutku cijena mlijeka poraste, automatski se to odrazi i na ovo. No kod nas se ništa ne bi trebalo dogoditi jer vidimo da raste otkupna cijena mlijeka u Europi, negdje je oko 40 eurocenti, ali u Hrvatskoj to na žalost ide vrlo sporo', komentira za tportal predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Matija Brlošić.
Tope se europske zalihe maslaca
Procjenjuje se kako će se europske zalihe maslaca istopiti pa pred kraj godine, kada ga se najviše troši, može doći, dodaje Bobetić, i do lagane nestašice ako se nastavi s padom proizvodnje mlijeka.
'U Hrvatskoj je, nažalost, samodostatnost pala na 55 posto jer se smanjuje fond krava. Svakako bi trebalo postići konsenzus, onako kako to rade i druge zemlje. Govedarstvo bi trebalo doći u fokus hrvatske Vlade kako bi se izradio program njegove revitalizacije i održive proizvodnje jer ostajemo bez teladi, mlijeka. Imamo resurse, a i cijeli svijet sada radi na tome. Govedarstvo je grana koja je najveći multiplikator u poljoprivredi, procjenjuje se pet do šest puta, kroz zaposlenost, stvaranje BDP-a i punjenje proračuna', poručuje Bobetić.
S mljekarstvom početkom ljeta odlučio je raščistiti i najpoznatiji hrvatski farmer Antun Laslo te je oglasio prodaju svoje farme muznih krava. Na takav radikalni potez, kako nam je tada objasnio, odlučio se zbog dugotrajne niske cijene mlijeka te velikog uvoza koji, rekao je, ubija mljekare.
'Nisam prvi, a daj Bože da sam zadnji koji prodaje krave!', komentirao je Laslo svoj potez da se nakon 40 godina u mljekarstvu odluči okrenuti uzgoju ovaca i tovu junadi.
