PUTEVI IZ ZADUŽENJA

Za razliku od države, građani smanjuju dugove

  • Autor: Hina/tportal.hr
  • Zadnja izmjena 16.11.2010 15:39
  • Objavljeno 16.11.2010 u 15:32
krediti, novac

krediti, novac

Izvor: Cropix / Autor: Srđan Vrančić/Cropix

Hrvatski građani i kućanstva nisu prezaduženi u odnosu na podatke razvijenih zemalja Europske unije, naplata kredita za sada je relativno dobra, krediti po karticama i za automobile su u padu, što znači odgovornije ponašanje građana u krizi, dok rastu stambeni krediti što je pozitivno jer je to dugoročno ulaganje, ocjena je direktora Hrvatske udruge banaka (HUB) Zorana Bohačeka iznesenih na današnjem okruglom stolu 'Putevi iz zaduženja - savjetovanje dužnika i osobni stečaj - bankrot'

Okrugli stol organizirali su austrijsko Veleposlanstvo u Zagrebu i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva s ciljem prenošenja austrijskih iskustava s područja osobnog zaduživanja, savjetovanja dužnika i bankrota kao jednog od načina rješavanja dužničke problematike.

Istaknuvši da u Austriji dugovi građana i kućanstava nisu rijetkost te da 9 posto od ukupno 3,5 milijuna domaćinstava ne može otplaćivati svoje dugove predstavnik krovne organizacije ovlaštenih savjetovališta u Austriji-ASB Hans Grohs naglasio je da se broj privatnih bankrota od 1999. do 2009. u toj zemlji udvostručio

Stoga država s 10 milijuna eura pomaže rad savjetovališta za dužnike u svim austrijskim regijama koji pomažu informiranju i financijskoj pismenosti građana da izbjegnu prezaduženost i osobni bankrot. Za dužnike je to besplatno, a studije su pokazale da država time štedi na naknadama za nezaposlene i socijalnu pomoć te da joj se na svaki uloženi euro vraća 2,5 eura.

Hrvatska još nema institut osobnog bankrota, njegovo se zakonsko reguliranje najavljuje za kraj 2011., a Bohaček smatra da prije toga treba provesti javnu raspravu i analizu njegove potrebe i učinaka.

Za osobnu i prezaduženost kućanstava nema lakog rješenja, a osobni bankrot nije 'joker iz rukava' niti čarobni štapić koji će obrisati dugove. To je vrlo ozbiljna odluka pri čemu treba znati da onome tko ide u osobni bankrot pet, sedam ili koliko već godina u kojoj zemlji, praktično oduzeta sva poslovna sposobnost, upozorava Bohaček.

Važnom drži i utvrđivanje dimenzije dužničkog problema te jasnih pravila objektivnosti kome treba pomoći i tko zaslužuje osobni stečaj. Primjerice, razlika je ako ste odgovorni dužnik i godinama uredno vraćate dugove, pa se nešto izvanredno dogodi, a vaš susjed kupuje preskupe automobile, troši preko svojih mogućnosti, ne može vraćati dugove, ili još gore ide na 'crne' kredite i dodatno se zadužuje te naglo ostane bez ičega i onda traži zaštitu države.

Iznosi primjer Francuske gdje se obvezno u toj situaciji prodaju sve dužnikove nekretnine i pokretnine, ostavi mu se minimum namještaja i odjeće, automobil samo ako služi za posao.

Navodi kako statistike pokazuju da oko tri četvrtine prezaduženih u Europi nisu u potpunosti krivi za to, jer su ostali bez posla, razboljeli se, razveli ili slično na što nisu mogli utjecati, dok samo četvrtina njih loše upravljaju svojim financijama.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi