U 2016. značajno je povećan broj imigranata koji su dobili državljanstvo u nekoj od članica Europske unije, a Hrvatska je bila vodeća po rastu broja dodijeljenih državljanstava, pokazuju rezultati istraživanja Eurostata
Godine 2016. oko 995 tisuća osoba steklo je državljanstvo u nekoj od država članica Europske unije (EU), u odnosu na 841 tisuću u 2015. godini i 889 tisuća u 2014. godini. Od ukupnog broja osoba koje su dobile državljanstvo, 12 posto bivši su državljani neke druge države članice EU-a, a ostalo su građani koji su došli iz zemalja izvan EU-a ili pak građani bez državljanstva.
Najveći broj novih državljana Europske unije su doseljenici iz Maroka (101.300 osoba, od kojih je 89 posto steklo državljanstvo Španjolske, Italije ili Francuske), a slijede doseljenici iz Albanije (67.500, 97 posto steklo ih je državljanstvo Italije i Grčke), Indije (41.700, gotovo 60 posto steklo je britansko državljanstvo), Pakistana (32.900, više od polovine steklo je britansko državljanstvo), Turske (32.800, gotovo polovica stekla je njemačko državljanstvo), Rumunjske (29.700, 44 posto steklo je talijansko državljanstvo) i Ukrajine (24.000, 60 posto steklo je državljanstvo Njemačke, Rumunjske, Portugala ili Italije).
vezane vijesti
Marokanci, Albanci, Indijci, Pakistanci, Turci, Rumunji i Ukrajinci zajedno su činili oko trećine (33 posto) od ukupnog broja osoba koje su stekle državljanstvo neke države članice EU-a 2016. godine. Pritom su Rumunji (29.700 osoba) i Poljaci (19.800) bili dvije najveće skupine građana EU-a koji su stekli državljanstvo druge države članice EU-a.
Premda je posljednjih godina osjetno povećan broj hrvatskih iseljenika, Hrvati se ne nalaze na listi glavnih primatelja državljanstva, koja završava sa Sirijcima (9300 državljanstava).
Većina država članica EU-a 2016. dodijelila je znatno više državljanstava nego godinu prije. Zanimljivo je da je najveći relativni porast bio u Hrvatskoj, koja je prihvatila tri puta više stranaca (3973, odnosno 1196 osoba više nego 2015.). Pritom je najviše novih državljana došlo iz Bosne i Hercegovine (38,2 posto), Srbije (18,5 posto) i Čilea (4,4 posto).
Visoke stope rasta dodjele državljanstava bilježe i Grčka (+138 posto), Malta (+131 posto) i Estonija (+98 posto).
Inače, u apsolutnim brojevima najviše novih državljanstava dodijelila je Italija (201,6 tisuća), a više od 100 tisuća stranaca naturalizirale su Španjolska (150,9 tisuća), Velika Britanija (149,4 tisuće), Francuska (119,2 tisuće) i Njemačka (112,8 tisuća).
Hrvatska je vodeća u EU i po stopi naturalizacije, što pokazuje omjer broja osoba koje su tijekom godine stekle državljanstvo i broja stranih rezidenata u zemlji. U 2016. stopa naturalizacije u Hrvatskoj iznosila je 9,7, što znači da je broj novih državljana povećan za gotovo 10 posto. Visoke stope naturalizacije bilježe i Švedska (7,9) te Portugal (6,5). Na suprotnoj strani, najmanje stranaca u odnosu na postojeći broj primili su Austrija, Latvija i Slovačka.
Broj dodijeljenih državljanstava pao je u samo tri države članice – Irskoj, Litvi i Poljskoj - pri čemu Irska bilježi najveći pad (-26 posto).
