Njemačka vlada odlučila se odreći dijela poreza na gorivo na razdoblje od dva mjeseca kako bi ublažila pritisak visokih cijena na građane i gospodarstvo. Istodobno je uvedeno pravilo prema kojem oko 15.000 benzinskih crpki u Njemačkoj smije mijenjati cijene goriva samo jednom dnevno, i to u podne. Ta se mjera, međutim, zasad nije pokazala uspješnom
Njemačko gospodarstvo suočava se s novim pogoršanjem raspoloženja. Münchenski institut Ifo ovih je dana zabilježio pad poslovne klime, a zabrinutost među građanima raste. Na sve težu situaciju upozorio je i njemački kancelar Friedrich Merz.
Vlada snižava porez na gorivo
‘Dogovorili smo rasterećenje građana od rastućih cijena goriva. Mi ćemo za oko 17 centi po litri na dva mjeseca sniziti porez na energiju, to je porez na mineralna ulja kod dizela i benzina’, rekao je Merz.
Vlada je uz to pozvala poslodavce da radnicima isplate jednokratnu pomoć od 1000 eura zbog visokih troškova goriva. No mnoge tvrtke nisu spremne prihvatiti taj prijedlog.
Rast cijena goriva u međuvremenu se prelijeva na cijelo gospodarstvo. Poskupljuje prijevoz robe, a trgovci nove troškove sve češće ugrađuju u cijene proizvoda. Zbog toga rastu i cijene hrane, stanovanja i drugih osnovnih troškova.
Građani sve opreznije troše
Visoke cijene sve se snažnije osjećaju u svakodnevnom životu. Građani sve više paze gdje i koliko troše, prenosi HRT.
‘Osjeti se, gledamo gdje ćemo novac potrošiti. Sve je poskupjelo i nadamo se da će biti bolje’, rekao je Robi, prodavač automobila iz Poinga.
Posebno su poskupjela putovanja, na što upozoravaju i građani koji često prelaze veće udaljenosti.
‘Trenutno je to velika katastrofa. Cijene su, primjerice, do 17 sati malo povoljnije, a navečer moramo izdvojiti više novca. Putujem u Poljsku, majka ima 80. rođendan, putovanje je skuplje nego ikad’, rekao je Jacek, voditelj restorana u Rosenheimu.
Dio građana pokušava se prilagoditi tako da češće prati cijene, mijenja navike vožnje ili drži spremnik punim kako bi se zaštitio od novih poskupljenja.
Poduzeća odgađaju ulaganja
Neizvjesnost oko cijena energije sve se više odražava i na poslovne odluke. Tvrtke odgađaju ulaganja, a potrošači smanjuju potrošnju.
‘U doba velike neizvjesnosti poduzeća su suzdržana u investiranjima, a to vrijedi i za potrošače. Ako ne znaju što će biti i hoće li cijene još rasti, oni čekaju i manje troše, a to je loše za gospodarski razvoj’, upozorio je Klaus Wohlrabe iz Ifo-instituta.
Indeks poslovne klime nakratko je porastao u veljači, ali je nakon toga ponovno počeo padati. Istodobno država nastavlja ulagati u električnu mrežu i infrastrukturu, dok pogon na električnu energiju postaje sve popularniji.
Strah od inflacije i energetske krize
Glavni izvor neizvjesnosti ostaju globalni sukobi i cijene energije. Prema Wohlrabeu, njemačke tvrtke strahuju od nastavka rasta troškova i mogućeg novog vala inflacije.
‘Nije jasno kad će završiti kriza oko Irana, rastu cijene energije. To koči poduzeća i ne znaju što će biti dalje. Drugi je razlog strah od inflacije. Zabrinuti su da će kamate opet porasti i da će potrošači manje trošiti’, rekao je Wohlrabe.
Njemačko Vijeće za nacionalnu sigurnost zaključilo je da trenutačno nema problema s opskrbom benzinom i kerozinom. Ipak, pojedine međunarodne organizacije upozoravaju da bi krajem svibnja i početkom lipnja u Europi moglo doći do nestašica goriva za zrakoplove.